Sjećanje na stradanja logoraša u Ripču i Račiću, zločine za koje niko nije odgovarao
Dan logoraša BiH obilježen je danas u Bihaću obilaskom objekata bivših logora Vojske Republike Srpske (VRS) u naselju Račić u objektima nekadašnje kasarne JNA, polaganjem cvijeća kod spomen-ploče u krugu bivše tvornice IMT u Ripču gdje se tokom rata nalazio logor, te ispred spomen-obilježja u Mjesnoj zajednici Ripač u blizini džamije.
Jugoslovenska narodna armija je 1992. godine zajedno sa lokalnim srpskim snagama i predstavnicima SDS-a na ovom lokalitetu oformila logor Račić, koji je bio jedan od najzloglasnijih logora.
-Ovdje su ljudi mučeni i ubijani, a njihova tijela prebacivana na lokalitet jame Tihotine gdje su poslije rata pronađeni posmrtni ostaci zatočenika ovog logora. Dokazano je da su ovdje vršeni zločini. Vojska RS prilikom povlačenja digla je u zrak logor, a raspolažemo informacijama da je pod ruševinama ostao određen broj logoraša. Institucije koje se bave ratnim zločinima ne rade dovoljno i mi smo razočarani njihovim radom rekao je Hilmo Kozlica iz Udruženja logoraša grada Bihaća i jedan od bivših logoraša.
U ovaj logor su privođeni ljudi sa područja Ljutočke doline i Ripča, koji u to vrijeme nisu mislili isto kao i predstavnici tada oformljene tzv. srpske opštine Bihać čije sjedište je bilo upravo u ovom naselju.
-Ovaj logor je bio jedan od logora u kojem su testirane različite metode mučenja. Čak do 70 različitih metoda mučenja je ovdje isprobano od uvlačenja kukica i žica u tijelo, usta i utrobu, do masakriranja i rezanja ljudskih tijela na dijelove – kaže Kozlica.
Predsjednik Skupštine i Saveza logoraša Unsko-sanskog kantona i BiH Mehmed Begić kao bivši logoraš još pamti zločine koji su tokom agresije na BiH u periodu 92-95. godine vršeni nad logorašima bošnjačke nacionalosti. Danas je poručio kako fašizam još nije u potpunosti nestao, te da su logoraši najbolji dokaz tome.
-Ovakvih spomenika je mnogo širom BiH uz napomenu da na dosta mjesta nismo mogli ni da obilježimo lokalitete nekadašnjih logora iz razloga što lokalne vlasti to ne dozvoljavaju i pokušavaju kazati da smo mi bili smješteni u nekakvim paviljonima. Lično sam živio u štali za krave na Manjači, a oni su to nazivali paviljonom. Mi logoraši samo želimo istinu da pokažemo svima. Sa ovog mjesta poručujem svima koji su izabrani u vlast, da im je mjesto ovdje i svim drugim mjestima gdje su bili logori – poručio je Begić.
federalna.ba/Fena