Sistemski odgovor na nasilje nad ženama, sigurne kuće nisu samo skloništa

U Federaciji Bosne i Hercegovine djeluje pet sigurnih kuća, a prošle godine u samo jednoj od njih, koju vodi Fondacija lokalne demokratije u Sarajevu, utočište je pronašlo 114 žena i djece žrtava porodičnog nasilja. Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ističu da su izdvajanja za rad sigurnih kuća u porastu te da će novi zakonski okvir osigurati stabilnije finansiranje i sistemsku podršku, dok menadžerica Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije Mubera Hodžić-Lemeš ukazuje i na ohrabrujući trend - sve manji broj žena vraća se nasilnicima, zahvaljujući dugoročnijoj podršci i programima ekonomskog osnaživanja.

Uloga Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, kada su u pitanju sigurne kuće, je da osigurava institucionalni okvir i finansijske pretpostavke za njihov nesmetan rad, što znači da raspisuje javne pozive za dodjelu sredstava, prati primjenu zakona, unaprjeđuje standarde socijalnih usluga i koordinira sa centrima za socijalni rad i drugim subjektima zaštite.

- Cilj je osigurati da svaka žena i dijete koji su izloženi nasilju imaju pristup sigurnom smještaju, stručnim uslugama i podršci za novi početak - kazali su Feni iz ovog ministarstva.

Kako pojašnjavaju, finansiranje sigurnih kuća utvrđeno je članom 65. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama te se iz Budžeta FBiH pokrivaju troškovi sigurnih kuća u smislu smještajnih kapaciteta, režijskih troškova i naknada za rad zaposlenih. Također, iz budžeta kantona i jedinica lokalne samouprave finansiraju se troškovi smještaja i boravka žrtava u sigurnim kućama.

Ministarstvo sredstva dodjeljuje putem javnih poziva, a dio sredstava sigurnim kućama dodjeljuje se iz prihoda od igara na sreću, također putem javnog poziva.

- U 2025. godini sredstva lutrije po lotu sigurnim kućama iznosila su 92.725,40 KM, a raspodijeljeno je 59.998 KM, za što su aplicirale tri sigurne kuće. U 2026. godini sredstva lutrije su u ukupnom iznosu 840.000 KM, od čega se 10 posto odnosi na oblast sigurnih kuća, odnosno 84.000 KM - navode.

Također, u ovoj godini je Budžetom za "Tekući transferi neprofitnim organizacijama - Provedba Zakona o zaštiti od nasilja u porodici" odobren iznos od 1.100.000 KM (100.000 KM za provedbu podrške usluzi besplatne SOS telefonske linije za žrtve porodičnog nasilja).

Iz Ministarstva su posebno ukazali na značaj novog Zakona o socijalnim uslugama, koji je Vlada FBiH utvrdila početkom godine i koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri, istakavši da taj zakon prvi put uvodi sistemski okvir za organizaciju, pružanje i finansiranje socijalnih usluga.

- Za sigurne kuće to znači stabilno i predvidivo budžetsko finansiranje, obavezno licenciranje pružatelja usluga, jasnu metodologiju za utvrđivanje cijena usluga, kao i uključivanje u jedinstvenu mrežu socijalnih usluga. Time se osigurava kontinuitet rada i kvalitet usluga - pojasnili su, dodajući da zakon ide u drugi krug parlamentarne procedure, nakon čega bi stupio na snagu i postao provodiv u praksi.

Naglašavaju da su finasijska sredstva za rad sigurnih kuća tokom posljednjih godina značajno povećana.

- Prošle godine Ministarstvo je izdvojilo 1.000.000 KM za rad sigurnih kuća te dodatnih 500.000 KM za osnivanje sigurne kuće pri Centru za socijalni rad Ljubuški, a u protekle dvije godine ukupno oko 3 miliona KM za ovu oblast. Također, u 2026. godini prvi put je planirano 100.000 KM za uspostavljanje besplatne, anonimne SOS telefonske linije za žrtve porodičnog nasilja, a donošenje pravilnika o njenom funkcionisanju je u toku - istakli su.

Navode i da Ministarstvo putem javnih poziva godišnje obezbjeđuje sredstva za minimalno 300 korisnica koje se zbrinjavaju u sigurnim kućama na zahtjev nadležnih centara za socijalni rad te dodaju da novi Zakon o socijalnim uslugama predviđa širenje mreže pružatelja usluga, što podrazumijeva i povećanje kapaciteta sigurnih kuća, kao i bolje povezivanje s drugim institucijama sistema zaštite.

Ističu da sigurne kuće nisu samo skloništa, već mjesta psihosocijalne podrške, osnaživanja i reintegracije.

- Novi Zakon o socijalnim uslugama uvodi obavezne individualne planove podrške, stabilno budžetsko finansiranje i formalno licenciranje pružatelja usluga. Dodatno, Ministarstvo je zajedno sa sigurnim kućama i magazinom "Gracija" pokrenulo Fond za ekonomsko osnaživanje žena koje izlaze iz sigurnih kuća. U okviru kampanje "16 dana aktivizma" 2024. godine organizirana je donatorska večera, u okviru koje su prikupljena sredstva za ovaj program. Šest žena je dobilo konkretnu podršku, kroz edukacije, prekvalifikacije ili nabavku opreme i materijala za pokretanje vlastitog posla. Ekonomska nezavisnost je ključ trajne zaštite - pojasnili su.

Međutim, dodaju da potpuna sigurnost u praksi zavisi od efikasne i pravovremene koordinacije svih subjekata zaštite, odnosno policije, pravosuđa, centara za socijalni rad, zdravstvenih ustanova i sigurnih kuća.

- Ministarstvo svoj dio odgovornosti osigurava kroz provođenje propisa iz Zakona o zaštiti porodice od nasilja, shodno nadležnostima koje proizilaze iz njega, a to podrazumijeva stabilno finansiranje i razvoj novih usluga. Međutim, zaštita žrtava mora biti zajednička i kontinuirana obaveza cijelog sistema - poručili su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

U Bosni i Hercegovini postoji osam sigurnih kuća. Pet ih je u Federaciji BiH i tri u Republici Srpskoj.

Jedna od sigurnih kuća u FBiH je i sigurna kuća Fondacije lokalne demokratije u Sarajevu, koja djeluje od 2000. godine i jedina je na području Kantona Sarajevo. Ova sigurna kuća ima dva skloništa, čiji je ukupan smještajni kapacitet 35 korisnika, a tokom jedne godine primi oko 100 do 120 korisnika. Prošle godine tu je boravilo 114 žrtava porodičnog nasilja. Kapaciteti su inače ispunjeni otprilike 60-80 posto, jer korisnici stalno dolaze i odlaze, a trenutno imaju 20 korisnika na smještaju.

Menadžerica Sigurne kuće Fondacija lokalne demokratije Mubera Hodžić-Lemeš naglašava da se posljednjih godina suočavaju sa složenijim slučajevima, naročito onim koji uključuju femicide. To je, kaže, zapravo dovelo do povećanog broja prijava nasilja u Kantonu Sarajevo.

- To znači da se podiže svijest građanki o ovom problemu te da su žene ohrabrene da prijave nasilje, kada su više informirane i kada sistem odgovori adekvatno na prijavu - istakla je.

Hodžić-Lemeš u izjavi za Fenu pojašnjava da se tokom boravka u sigurnoj kući prvo radi na stabilizaciji psihofizičkog stanja žena, potom slijedi izrada individualnog plana zaštite u kojem se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. To se, kaže, sve radi u koordinaciji sa centrima za socijalni rad, uključujući i ostale potrebne institucije. Vrši se ekonomsko osnaživanje, ženama se pomaže da nađu posao, upišu djecu u vrtić ili da promijene školu.

Napomenula je da ova sigurna kuća, osim kompletnog programa rada sa žrtvama nasilja, ima i izlaznu strategiju, tako da već četiri godine imaju socijalni program koji se odnosi na plaćanje režija i kirije za žene nakon napuštanja sigurne kuće.

- Šest mjeseci se ženama plaća stanovanje i to je ključna stvar u njihovom osamostaljenju i izlasku iz nasilnog odnosa. Nakon sigurne kuće nisu prepuštene same sebi, već imaju podršku lokalne zajednice. To bi trebalo da bude pozitivan primjer iz prakse jedne lokalne zajednice kao što je Kanton Sarajevo za sve ostale, da žrtvama nasilja treba i daljnji nastavak podrške države da bi u konačnici zaista prebrodile taj problem i živjele svoj život bez nasilja. Izuzetno je važno da mi žene pratimo i nakon izlaska iz sigurne kuće, da je to sistemski odgovor, koji se pokazao kao vrlo uspješan, a ne da se radi o pojedinačnom slučaju ili nekom projektu - naglasila je. 

Ona je pojasnila i proceduru dolaska žena žrtava nasilja u porodici u sigurnu kuću, a prvi korak je taj da žrtve nasilja podnesu krivičnu prijavu u nadležnoj policijskoj upravi, gdje policija ponudi ženi smještaj u sigurnoj kući, koordinira i izvrši njegovu realizaciju. Također, žena može prijaviti nasilje u nadležnom centru za socijalni rad, gdje će isto dobiti upute u zavisnosti od toga kakav je oblik nasilja.

Međutim, napominje da nisu sve žene spremne prijaviti nasilje policiji, ali da to nije uslov za smještaj u sigurnu kuću.

- Sigurna kuća nije namijenjena samo za žrtve teških oblika tjelesnog zlostavljanja, gdje im je život ugrožen. Postoje teški oblici psihološkog nasilja i svi oni mogu biti podjednako ozbiljni i složeni po posljedicama koje ostavljaju na žrtvu. To su kontrola, socijalna izolacija, pa onda žene ne znaju kome se obratiti, kako mogu izaći iz tog odnosa, niti znaju kako da se osamostale. Žene koje su izložene psihološkom nasilju i nemaju dokaze za to, ali se loše osjećaju i znaju da su žrtve, mogu otići na razgovor u centar za socijalni rad, potražiti podršku kroz smještaj u sigurnu kuću i dobiti privremeni oblik zbrinjavanja. Nekim ženama zaista treba samo to osnaživanje, da preuzmu kontrolu nad vlastitim životom. Potrebna im je podrška i mi to kao stručnjaci razumijemo - istakla je. 

Zbog toga je pozvala sve žene koje trpe nasilje da se obrate centrima za socijalni rad, kako bi im bila pružena pomoć i omogućen smještaj u sigurnu kuću. Najjednostavniji način da dobiju odgovore na sva svoja pitanja i dileme je da nazovu SOS telefon, za Federaciju BiH je to 1265, a za Republiku Srpsku 1264.

- To je besplatna linija, otvorena 24 sata. Mi ćemo im rado dati informaciju i uputiti ih na adekvatne adrese ili im dati smjernice za dalje - kaže menadžerica sigurne kuće u Sarajevu.

Posebno je istakla podatak da se prošle godine samo 15 posto korisnika Sigurne kuće Fondacija lokalne demokratije vratilo u porodicu partneru, odnosno počinitelju nasilja, dok je u prvim godinama rada ove sigurne kuće taj procenat bio 95 posto.

- To pokazuje ogroman trend smanjenja povratka nasilnicima zato što država ima adekvatne odgovore, odnosno zato što lokalna zajednica pruža pravu intervenciju i daje podršku žrtvama nasilja. Onda žena zaista dobija mogućnost da donese odluku da izađe iz nasilnog odnosa, jer ima podršku i nije prepuštena sama sebi - naglašava Hodžić Lemeš.

Njena poruka svim žrtvama nasilja glasi da, kada odluče prijaviti nasilje, mogu računati na sveobuhvatnu podršku i da neće biti same.

Fena/federalna.ba