Šef Eurojusta: Zapadni Balkan ključan partner u borbi protiv trgovine ljudima

Predsjednik Agencije Evropske unije za pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima (Eurojust), Michael Schmid, izjavio je da postoji veoma dobra saradnja sa zemljama duž zapadnobalkanske migrantske rute u borbi protiv krijumčarenja ljudi te da je za tu borbu od ključne važnosti koordinacija među državama. Također je upozorio da sve veći izazov predstavlja elektronska komunikacija kriminalnih grupa.

"Koliko je važna koordinacija pravosudnih tijela u suzbijanju iregularnih migracija, pokazuje slučaj od prije dvije godine, u kojem su, pored Austrije i Njemačke, učestvovale i Mađarska te Srbija. U to vrijeme, indijskim državljanima za ulazak u Srbiju nisu bile potrebne vize, što su krijumčarske mreže iskoristile. Zahvaljujući izvanrednoj saradnji, uspjeli smo da razbijemo tu mrežu i identifikujemo njene organizatore", rekao je Schmid za austrijski dnevni list Die Presse.

Austrijski zvaničnik je potvrdio da je saradnja sa svim državama Zapadnog Balkana „apsolutno dobra“. Međutim, istakao je da se suočavaju s rastućim problemom — oslanjanjem na elektronske dokaze.

"Komunikacija među krijumčarima uglavnom se odvija putem društvenih mreža, što značajno otežava rad evropskih tijela za krivično gonjenje. Pristup tim podacima postaje sve teži", upozorio je Schmid.

Organizacija koordinacijskih sastanaka

Predsjednik Eurojusta je naglasio da međunarodnu saradnju dodatno otežavaju različiti pravni okviri među državama članicama.

"To često dovodi do nesporazuma i frustracija, jer su određene istražne metode dozvoljene u jednoj državi, dok su zabranjene u drugoj. Zbog toga se organizuju koordinacijski sastanci kako bi se prevazišle pravne praznine i uskladili pristupi u krivičnom gonjenju", rekao je on.

Na pitanje o ulozi Eurojusta u velikoj međunarodnoj operaciji iz 2024. godine protiv mreže trgovaca drogom, koji su uhapšeni zahvaljujući masovnom nadzoru šifrirane mobilne platforme Sky ECC, Schmid je rekao da je pristup kriptovanoj komunikaciji jedan od najvećih izazova za istražna tijela danas.

"Sky ECC je bio izuzetak. Sud je naknadno presudio da je nadzor nad komunikacijom bio opravdan, s obzirom na prirodu i težinu krivičnih djela. Bez pristupa toj komunikaciji, nikada ne bismo otkrili razmjere kriminalnih aktivnosti tih osoba", rekao je Schmid.

Uspostavljanje ujednačenog pristupa

Ipak, priznao je da se ne smiju olako odbaciti prigovori da takav opsežan nadzor može djelovati kao oblik kolektivne sumnje prema svim korisnicima aplikacije.

"Pravno uređenje ove oblasti u EU je vrlo fragmentirano. Naša želja je da se uspostavi jedinstven evropski pravni okvir koji bi omogućio ujednačen pristup. Za krivično gonjenje, dešifrovanje komunikacije je izuzetno važan element, ali razumijem i zabrinutost u vezi s osnovnim pravima", dodao je.

Na pitanje o saradnji Eurojusta sa novom administracijom predsjednika Donalda Trumpa, Schmid je odgovorio da saradnja generalno i dalje funkcioniše dobro.

"Ipak, postoji jedno značajno izuzeće – saradnja u predmetima koji se tiču krivičnih djela protiv međunarodnog prava, kao što su ratni zločini, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Na tom polju, gotovo da više ne postoji nikakva saradnja sa Washingtonom. S druge strane, kada je riječ o 'nepolitičkim' oblicima kriminala, poput cyber kriminala ili organizovanog kriminala, saradnja protiče bez problema", zaključio je predsjednik Eurojusta.

federalna.ba/Beta