Schmidt bi uskoro mogao djelovati i o pitanju državne imovine

Nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt donio izmjene Izbornog zakona, sada najavljuje da bi uskoro mogao djelovati i o pitanju državne imovine. Sveobuhvatno, kaže, ali detalje za sada nije iznosio. No, i bez detalja, Milorad Dodik kategoričan: Šta god da donese, nećemo prihvatiti.

Zakon o državnoj imovini jedan je od neophodnih 5+2 uvjeta koji BiH mora ispuniti da bi OHR finalizirao svoj boravak u Bosni i Hercegovini. No, već više godina traje borba međunarodne zajednice u BiH, tačnije visokih predstavnika i Ustavnog suda BiH, sa odlukama Narodne skupštine RS-a, kojima državna imovina postaje entitetska. Situacija je ista i danas. Christian Schmidt u aprilu je stavio van snage Ukaz o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini, a nedavno je i Ustavni sud BiH učinio isto. Sada, Schmidt najavljuje nova i detaljnija rješenja: “Kad je riječ o državnoj imovini, uskoro ćete od mene čuti stvari sveobuhvatno, dosta detaljno stvari koje se tiču i Republike Srpske, jer i Republika Srpska će biti dio evropske integracije Bosne i Hercegovine u Evropu”.

Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005. godine država je ona koja upravlja svom imovinom kojom je upravljala i u sastavu bivše Jugoslavije. No, to nije spriječilo zastupnike u Narodnoj skupštini da u septembru ove godine usvoje izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, što stručnjaci za državnu imovinu smatraju jednim od razloga za Schmidtovu odluku da djeluje.

“Mislim da je direktan povod za nužnost djelovanja visokog predstavnika bilo donošenje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o legalizaciji nelegalno izgrađenih objekata u Republici Srpskoj. Jasno je da je veliki broj nelegalno izgrađenih objekata izgrađen na državnom zemljištu, poljoprivrednom zemljištu, zadružnom zemljištu. I sam Zakon o pretvaranju poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište - tu jest uložen vitalni naconalni interes”, objašnjava Muharem Cero, stručnjak u oblasti državne imovine.

Cero smatra da je potrebno uspostaviti registar državne imovine, a da je problem mnogo dublji jer, kako navodi, državna imovina bjesomučno je pražnjena, postajala privatna, a nije proglašavana ništavnom. A imovinu su uzimali, kaže, svi, općine, gradovi, kantoni, entiteti te smatra da bi sva imovina trebala biti vraćena u pređašnje stanje.

“Otvaranje bunara državne imovine je u suštini po meni prvi pravi korak za suprotstavljanje organizovanom kriminalu i korupciji u Bosni i Hercegovini. Tu se radi o ogromnim zloupotrebama, gdje su nastajale štetne posljedice, a u tajkunsko-političkim strukturama ostvarivale enormnu ekonomsku korist. Davno su se stekli uvjeti da visoki predstavnik u ovu materiju, koja je dobro doživjela krivo srastanje i dobro zakasnila, uđe sa punim bonskim ovlastima”, poručuje Cero.

Šta Schmidt tačno namjerava uraditi, nije poznato, ali uskoro bi moglo biti. Ipak, šta god da donese u, Republici Srpskoj bit će nevažeće, barem ako se može suditi prema Dodikovoj izjavi, ali i dosadašnjim reakcijama zvaničnika iz ovog entiteta.

“Nisam ja vračara, ali nećemo prihvatiti. Svaka njegova odluka bit će odbijena, neće biti primjenjivana, neće biti objavljena u Službenom glasniku. I mi ćemo nastaviti da provodimo Ustav BiH, a u Ustavu piše - imovina isključivo pripada enitetima, nivo Bosne i Hercegovine nema nikakvu imovinu”, kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Još 2004. godine Vijeće za implementaciju mira je tražilo trajno rješenje o pitanju državne imovine u BiH. 18 godina kasnije donesene su brojne odluke Ustavnog suda, koji je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu. Prema tim odlukama, naglašeno je da državna imovina isključivo pripada državi, no zvaničnog trajnog rješenja u Ustavu nema. No, možda visoki predstavnik, sudeći prema najavi, iznađe neko.

federalna.ba