Šatori u Gazi "nedovoljni" za zaštitu raseljenih

Hiljade šatora koje su dostavili Kina, Egipat i Saudijska Arabija kako bi pružili sklonište raseljenim Palestincima u Gazi nude samo ograničenu zaštitu od kiše i vjetra, pokazala je procjena stručnjaka za skloništa u pogođenom teritoriju, prenosi The Guardian.

Procjena dovodi u pitanje tvrdnje da Palestinci u Gazi dobijaju adekvatno sklonište. Žestoke oluje u posljednjih nekoliko sedmica srušile su ili oštetile hiljade šatora, što je pogodilo najmanje 235.000 ljudi, prema procjenama UN-a.

Stručna ocjena šatora

Procjena koju je pripremio Palestine Shelter Cluster, koji koordinira aktivnosti gotovo 700 nevladinih organizacija u Palestini i kojeg zajednički vode Crveni krst i UN, pokazala je da šatori koji su nedavno dostavljeni stotinama hiljada ljudi vjerovatno trebaju biti zamijenjeni.

Egipatski šatori: tkanina se lako kida zbog loše kvalitete šivanja, nije vodootporna, mali prozori, slaba konstrukcija, krov skuplja vodu zbog dizajna, nema mrežu za ventilaciju.

Saudijski šatori: lagana tkanina koja nije vodootporna i slaba struktura.

Kineski šatori: vrlo lagani i također ne pružaju vodootpornu zaštitu.

Šatori koje su dostavili Katar, UAE i UN ocijenjeni su kao u skladu sa specifikacijama UN stručnjaka.

Procjena je bazirana na 9.000 odgovora na anketu na društvenim mrežama u novembru, opažanjima “partnera na terenu” i povratnim informacijama zajednice. Ovi nalazi izazivaju nova pitanja o kvaliteti pomoći koju pojedine zemlje direktno šalju u Gazu, često mimo UN-a.

Nedostatak adekvatne UN pomoći

Od oktobarskog primirja nakon dvogodišnjeg sukoba, od 90.000 šatora koji su ušli u Gazu, samo je 20.000 dostavljeno putem UN-a ili drugih velikih međunarodnih organizacija, rekao je jedan zvaničnik pomoći.

Izraelski Cogat, ministarstvo odbrane koje nadgleda pomoć Gazi, tvrdi da radi na podršci “pripremi za zimu” dozvoljavajući dostavu više od 25.000 tona cerada i šatora.

Palestinci i humanitarni zvaničnici kažu da šatori kupljeni na tržištu nisu dovoljni za zimu u Gazi i preskupi su.

Život raseljenih Palestinaca u šatorima

Linda Abu Halima, 30, koja živi u priobalnoj zoni Mawasi nakon što je njen dom u Beit Lahiya uništen, kaže:

„Šator u kojem živimo je istrošen i kiša prokišnjava. Dobila sam ga uz pomoć nekoga; napravljen je od drveta i cerade. Ne možemo kupiti novi zbog visokih cijena i nismo dobili nikakvu pomoć.“

Većina od 2,3 miliona stanovnika Gaze raseljena je više puta od početka sukoba u oktobru 2023., a veliki dijelovi teritorije pretvoreni su u ruševine.

Posljedice primirja i dalje teška situacija

Mnogi u Gazi su se nadali da će primirje omogućiti obnovu domova. Umjesto toga, teritorija je podijeljena, a humanitarna kriza se nastavlja. Malo ljudi ima resurse za preseljenje, osnovni proizvodi su rijetki, a osnovne usluge gotovo ne postoje.

UN operacije mogu biti dodatno ograničene jer mnoge nevladine organizacije koje pružaju usluge u Gazi suočavaju se s zabranama prema novim izraelskim zakonima o registraciji. Zvaničnici u Izraelu tvrde da novi sistem ima za cilj “pojednostaviti humanitarni sistem kako pomoć ne bi bila zloupotrebljena od strane Hamasa”. Zvaničnici humanitarnih organizacija kažu da bi posljedice mogle biti “katastrofalne”.

Sukob i nasilje u Gazi

Nada za brzi napredak u drugoj fazi primirja, posredovanog od strane SAD-a, slabi. Analitičari tvrde da ni Hamas, koji kontrolira većinu populacije, ni Izrael, koji drži više od polovine teritorije i sve ulaze, nemaju veliki interes za brze ustupke. Obje strane optužuju druga za kršenja primirja.

Tokom Hamasovog upada u Izrael 2023., ubijeno je 1.200 ljudi, većinom civila, a oteto 250. Izraelska ofanziva uslijedila je s oko 70.000 ubijenih, većinom civila. Od primirja je u Gazi ubijeno još 414 Palestinaca.

Abdullah Abdo, 25, iz Gaze, sada u šatorskom naselju Mawasi, kaže:

„Jedino što se promijenilo s početkom primirja je tišina granatiranja i prestanak krvoprolića; naš svakodnevni život ostaje gotovo isti, s istim patnjama.“

Teški uvjeti u šatorskim kampovima

Jawaher Abd Rabbo, 25, živi sa suprugom i troje male djece u jednoj sobi bez prozora i poda, u ruševinama stambene zgrade u Nasser kvartu. Nedavno je pobjegla iz improviziranog skloništa blizu “žute linije” koja dijeli Gazu od oktobra između izraelskih i Hamasovih zona.

„Otišli smo kada smo čuli mnogo eksplozija. Ostavila sam sve stvari, nosila dvoipolgodišnje dijete za ruku, a dvomjesečnu kćer u rukama, dok je muž bio u invalidskim kolicima zbog povrede iz rata. Pokušali smo popraviti sobu plastikom na zidovima i podu.“

Palestinski zvaničnici navode da je 19 ljudi poginulo zbog urušavanja zgrada nakon jakih kiša.

Humanitarna pomoć i planovi SAD-a

Donald Trumpov plan sastavljen od 20 tačaka za završetak sukoba u Gazi predviđa: potpunu demilitarizaciju Hamasa, povlačenje izraelskih snaga, raspoređivanje međunarodnih stabilizacionih snaga i imenovanje tehnokratske administracije za teritorij, uz “potpun” dotok pomoći.

Zvaničnici pomoći rekli su da izraelska ograničenja na tešku opremu, građevinski materijal i vreće za pijesak otežavaju jačanje odbrambenih sistema od poplava.

federalna.ba