Šantić: Kupnja nekretnine danas sve više postaje luksuz

Treće izdanje međunarodne konferencije "Izazovi tržišta nekretnina", u organizaciji Gospodarske komore Federacije BiH, okupilo je u četvrtak u Mostaru vodeće stručnjake iz regije, investitore i predstavnike sektora nekretnina s ciljem razmatranja ključnih izazova i trendova koji oblikuju budućnost tržišta nekretnina u regiji.

U fokusu konferencije bila su tri strateška područja - analiza regionalnih tržišnih kretanja, pristupačnost stanovanja, te tehnološka transformacija sektora kroz PropTech inovacije i zelene standarde u gradnji. Sudionici su kroz tri panela raspravljali o aktualnom stanju tržišta nekretnina u zemljama regije, rastu cijena, izazovima s kojima se suočavaju kupci i investitori, ulozi države u stambenoj politici, kao i o sve većem značaju digitalnih tehnologija i održive gradnje.

Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Marko Šantić istaknuo je kako se na tržištu nekretnina, kao i na svakom drugom tržištu, cijene u najvećem dijelu formiraju na osnovu ponude i potražnje.

- Danas u cijeloj regiji te cijene idu u nebo, balon se puše, hoće li puknuti, dokad će sve to ići i kakve će biti posljedice to uistinu ne mogu predvidjeti. Financije su možda najveći izazovi kada su kupnje nekretnina u pitanju, jer mladi ljudi teško dolaze do situacije u kojoj mogu kupiti nekretninu, a danas ipak imati nekretninu graniči s luksuzom. To nije više samo puka potreba i pitanje egzistencije, kada gledamo s financijske strane to je uistinu luksuz, a pogotovo kad uzmemo prosječne plaće mladog bračnog para. Bez pomoći od strane roditelja ili slično praktički je nemoguće steći prvu nekretninu - kazao je Šantić.

Drugi izazovi, kako kaže, odnose se na dionike na tržištu, a tiču se načina brige o klijentima, kako se agenti odnose prema kupcu, isprate li kupca do kraja, pruže li mu prave informacije, kako animiraju kupce i slično.

- Agenti se, naravno, bore između sebe, što je legitimno i legalno, ali sve to su neki izazovi, kako koristiti nove alate i umjetnu inteligenciju u digitalnom oglašavanju. Vjerujem da smo neke od odgovora dobili i danas na ovom događaju - kazao je Šantić.

Predsjednica Udruženja posrednika u prometu nekretnina pri Gospodarskoj komori FBiH Naida Ćerimagić istaknula je kako je ova konferencija od izuzetne važnosti za agente i agencije za nekretnine. - Današnje diskusije pomogle su nam u pronalasku odgovora kako unaprijediti svoje poslovanje, smanjiti rizike u poslu, biti što bolji i profesionalniji, a to nam je od krucijalne važnosti jer se borimo s nelegalnim, crnim tržištem - kazala je Ćerimagić.

Dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Boro Vujović kazao je kako je i u Hrvatskoj visoka cijena nekretnina jedan od najvećih problema.

- Nekretnine u Hrvatskoj teško su priuštive prosječnim građanima i imamo problem kako da oni koji trebaju riješiti stambeno pitanje to i riješe. S druge strane, kod nas na Balkanu štedi se ciglama i to je jedan od osnovnih načina investiranja i čuvanja vrijednosti novca. Oni koji kupuju nekretnine sačuvali su vrijednost novca, ali s druge strane mladi ljudi koji dižu kredite teško kupuju nekretnine i to je paradoks koji nam se događa u cijeloj regiji - kazao je Vujović.

Što se tiče ilegalne gradnje u Hrvatskoj, Vujović ističe kako su standardi vrlo visoki, te da je ovakvi slučajevi svedeni na minimum, odnosno više ih i nema.

- Umjetna inteligencija prati svako gradilište i sve se vidi u svakoj sekundi. Ilegalna gradnja bila je prisutna do nekoliko godina unazad, ali sada toga više nema. Također, procedura za dobivanje dozvola danas je jako spora i duga i to na neki način sprječava nove investicijske cikluse i koči gospodarstvo. Jedan od razloga visokih cijena nekretnina je i teško dobivanje dozvola, te nedostatak građevinskog zemljišta - kazao je Vujović.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja agencija za nekretnine Crne Gore Stefan Mišković naglasio je kako se i u ovoj zemlji, kao i ostatku regije, dogodio dinamičan rast cijena nekretnina u proteklih pet godina, što je dovelo do toga da je kupnja nekretnine lokalnom stanovništvu teško priuštiva.

- Može se reći da i u Crnoj Gori osigurati krov nad glavom predstavlja luksuz. Mi smo u proteklom periodu imali projekt "1000+" koji se odnosio na poticaj, odnosno subvencije države na način da su raspisivali tender prema investitorima s limitiranom prodajnom cijenom koja je bila nešto niža od tržišne i s fiksnom kamatnom stopom od 2,99 posto, ali kompletno ova inflatorna situacija u prethodnom periodu i veliki skok inflacije praktički je ugušio taj projekt - kazao je Mišković.

Naveo je kako se u Crnoj Gori u najavi ima novi, veliki projekt pod nazivom "Velje Brdo" koji bi po svojoj realizaciji podrazumijevao područje u okolini Podgorice urađeno za oko 40.000 stanovnika.

- To je jedno od predizbornih obećanja vlasti koje je kasni s realizacijom. Pokrenuto je, ali pitanje je hoće li se taj projekt baš realizirati dinamikom kojom je planiran. Vlada je raspisala taj projekt gdje će cijena kvadrata, makar u ovom prvom bloku, biti 1.000 eura, što je više nego duplo jeftinije, jer trenutni prosjek u Podgorici je 2.395 eura - kazao je Mišković.

Predsjednik Upravnog odbora udruženja Klaster nekretnine iz Srbije Nenad Đorđević kazao je da je prošle godine promet u Srbiji porastao za 8,6 posto izraženo u novcu, a da su cijene porasle nekih 17-18 posto.

- Promet je bio negdje oko 8,1 milijardu eura u 2025. godini. Tržište nam je dosta likvidno, rekao bih nikad likvidnije, rastao je broj kupaca nekretnina koji su kupovinu financirali kreditom. Taj postotak u 2022. godini bio je oko sedam posto, a prošle godine 14 posto. Ostalo su bile gotovinske transakcije jer naše tržište je investicijsko i najveći broj kupaca nekretnine su prethodno prodali neku drugu nekretninu, tako da oko 70 posto novca koji je na tržištu nekretnina su jedni te isti novci koji se vrte tijekom godine - kazao je Đorđević.

Naglasio je kako se ukupni promet u novcu na tržištu nekretnina smanjuje u Beogradu, a povećava u drugim gradovima.

- Beograd je u prošloj godine bio preko 50 posto ukupnog prometa u novcu na tržištu nekretnina u Srbiji, ali je recimo prije četiri-pet godina bio 60 posto, znači smanjuje se, a povećavaju se prometi u drugim gradovima. U posljednjih nekoliko godina najviše se povećao promet u jugoistočnoj Srbiji, Niš, Leskovac, Bor. Također, prosvjedi i sve što se u posljednje vrijeme događa u Srbiji za sada ne utječe na ovo tržište - kazao je Đorđević.

Treća međunarodna konferencija "Izazovi tržišta nekretnina" održana je uz podršku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

Fena/federalna.ba