Koji izazovi očekuju svjetske ekonomije u 2026. godini

Globalne ekonomije prebrodile su 2025. godine niz izazova, uključujući trgovinske napetosti, neujednačen ali umjeren rast te rastuću zabrinutost zbog povišene inflacije i visine duga u mnogim dijelovima svijeta.

Očekuje se da će se mnogi od tih problema nastaviti i u 2026. Globalni ekonomski rast će se umjereno usporiti, s 3,2 % u 2025. na 2,9 % u 2026., procjenjuje Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) te navodi da su se svjetske ekonomije ove godine pokazale otpornim, ali da i dalje ostaju labilno, javlja Deutsche Welle. 

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa šokirala je svijet u aprilu uvođenjem sveobuhvatnog novog carinskog režima s ciljem preoblikovanja globalnih trgovinskih tokova i smanjenja velikih američkih deficita. Taj je potez izazvao potrese na tržištima, nesigurnost u poslovanju i promjene u opskrbnim lancima.

SAD je u međuvremenu sklopio sporazume s mnogim trgovinskim partnerima. Ipak, prosječna američka carina porasla je s 2,5 % u januaru, prije Trumpovog povratka u Bijelu kuću, na 17,9 %, što je najviši nivo od 1934., izračunao je Budget Lab američkog Sveučilišta Yale.

Trgovinske napetosti između SAD-a i Kine se nastavljaju

Očekuje se da će Vrhovni sud SAD-a sljedeće godine donijeti odluku o tome može li predsjednik zaobići Kongres i uvesti carine pozivajući se na nacionalnu vanrednu situaciju. Mnogi analitičari očekuju da će najviši sud potvrditi odluke nižih sudova prema kojima Trumpove carine nisu zakonite.

Čak i ako suci ukinu carine, administracija bi mogla posegnuti za drugim pravnim sredstvima kako bi ponovno uvela dio pristojbi. Stoga će carine vjerojatno ostati veliko pitanje i u 2026. godini.

Vjerojatno će se nastaviti i trgovinski spor između SAD-a i Kine, dvije najveće svjetske ekonomije. Napetosti su se donekle smanjile nakon što su se Trump i kineski predsjednik Xi Jinping sastali u novembru i dogovorili 12-mjesečno primirje u svom trgovinskom ratu.

No to primirje ostaje krhko, a temeljni ekonomski i strateški problemi ostaju neriješeni. Sporazum između SAD-a i Kine „više nalikuje primirju nego trajnom mirovnom sporazumu koji bi okončao trgovinski rat SAD-a i Kine“, rekao je za DW Rajiv Biswas, glavni izvršni direktor analitičke kuće Asia Pacific Economics.

- SAD i Kina su i dalje zarobljeni u geostrateškom takmičenju, koje potiče rivalstvo na ključnim područjima poput odbrambene tehnologije i naprednih proizvodnih industrija kao što su umjetna inteligencija, kvantno računarstvo i robotika - istaknuo je.

Biswas predviđa da će se borba za tehnološku dominaciju između SAD-a i Kine vjerojatno nastaviti i sljedeće godine. Doći će do „sve češće uporabe carina, sankcija i drugih ekonomskih mjera na ključnim područjima tehnološkog rivalstva, poput napredne vojne opreme, AI čipova, kvantnog računarstva i robotike“, dodao je.

Trgovinska neravnoteža između Kine i ostatka svijeta

Uprkos svemu, očekuje se da će kineska ekonomija sljedeće godine ostati otporna, s rastom od oko 5 %, u skladu s nedavnim vladinim ciljevima.

No duboko ukorijenjeni strukturni izazovi i dalje postoje, poput „starenja stanovništva, pada produktivnosti kapitala i viška kapaciteta u mnogim industrijskim sektorima, kao što su čelik, brodogradnja i hemijska industrija“, rekao je Biswas.

A Neil Shearing, glavni ekonomist londonske konsultantske firme Capital Economics, navodi da kineski model rasta „i dalje daje prednost ponudi u odnosu na potražnju, što rezultira kroničnim viškom kapaciteta i trajno slabom potrošnjom".

Kako bi se suočili s tim problemima kineski čelnici su nedavno, među ostalim, obećali potaknuti domaću potrošnju i stabilizirati veliko i problematično tržište nekretnina.

- Kreatori politike obećavaju da će se zabaviti problemom, ali neravnoteža će ostati obilježje kineske ekonomije i u 2026. godini - smatra Shearing, javlja Deutsche Welle.

Alicia Garcia-Herrero, glavna ekonomistica za azijsko-pacifičku regiju u francuskoj investicijskoj banci Natixis, rekla je da će Trumpove carine 2026. godine teže pogoditi azijske zemlje. Kao razloge navela je nastavak geopolitičkih napetosti, rastuću fragmentaciju trgovine i izostanak daljnje regionalne integracije koja bi ublažila učinke carina.

Inflacija i visoke razine duga

Inflacija je ostala povišena u mnogim dijelovima svijeta, uključujući SAD i eurozonu, djelomično zbog carina.

Daljnje povećanje trgovinskih prepreka ili poremećaji u opskrbnim lancima mogli bi ubrzati rast cijena, što bi pred središnje banke postavilo dilemu treba li podizati kamatne stope kako bi se suzbila inflacija ili ih zadržati niskima radi podrške ekonomiji.

Rast kamatnih stopa mogao bi naštetiti ekonomskom rastu i uzrokovati nagli porast troškova servisiranja duga u visoko zaduženim i financijski slabijim zemljama.

Mnoge zemlje eurozone, poput Francuske, posebno su ranjive jer se njihove vlade muče s provođenjem nepopularnih rezova u potrošnji kako bi obuzdale deficite i rastući dug.

- Fiskalni pritisci koji su u različitim trenucima ove godine uzdrmali ulagače nastavit će uticati na tržišta i u 2026. godini. Sada je široko prihvaćeno da su javne financije nekoliko velikih razvijenih ekonomija na neodrživoj putanji - napisao je Shearing.

Njemačka ekonomija, najveća u EU-u, ali koje se još uvijek bori s obuzdavanjem dugotrajnog pada, trebala bi sljedeće godine dobiti poticaj kroz povećanu državnu potrošnju za odbranu i infrastrukturu.

No poslovno raspoloženje i dalje ostaje sumorno. Vodeći ekonomski instituti nedavno su snizili svoje prognoze rasta za 2026. godinu. Institut Ifo, naprimjer, sada predviđa rast od samo 0,8 % sljedeće godine, u odnosu na 1,3 % u prethodnoj prognozi. Njemačka vlada predviđa rast od 1,3 % u 2026.

Kako dalje s ulaganjima u umjetnu inteligenciju?

Očekuje se da će se procvat umjetne inteligencije (AI) nastaviti i sljedeće godine. Velike američke tehnološke tvrtke izdvojile su stotine milijardi dolara za izgradnju i širenje AI infrastrukture, poput podatkovnih centara.

Predviđa se da će ta ulaganja znatno pridonijeti rastu BDP-a u SAD-u u usporedbi s drugim dijelovima svijeta, s obzirom na niske razine ulaganja u drugim zemljama.

No ulagači su sve nervozniji zbog visokih procjena vrijednosti američkih tehnoloških tvrtki, jer je još uvijek neizvjesno hoće li golema ulaganja u AI infrastrukturu na kraju biti profitabilna.

Neki strahuju da se radi o balonu koji bi mogao puknuti i izazvati slom tržišta.

Garcia-Herrero je za DW rekla da je „AI revolucija strukturna“, te da će se tehnološka transformacija i primjena nastaviti i u 2026. godini.

Ipak, upozorila je da bi, ako bi balon puknuo i ulaganja u AI naglo pala, američka ekonomija i kućanstva pretrpjeli snažan udar, što bi vjerojatno gurnulo najveću ekonomiju u recesiju i usporilo globalni rast.

federalna.ba/Fena