Sahrana Brigitte Bardot 7. januara u Saint-Tropezu

Ikona kinematografije Brigitte Bardot biće sahranjena sljedeće sedmice u svom rodnom gradu Saint-Tropez, saopćila je njena Fondacija, dok se Francuska suočava s pitanjem kako odati počast kulturnoj legendi koja je u kasnijim godinama javno zagovarala stavove krajnje desnice.

Ured gradonačelnika Saint-Tropeza je ranije saopćio da će filmska zvijezda, koja je postala aktivistkinja za prava životinja, a koja je preminula u 91. godini u nedjelju, biti sahranjena na gradskom groblju, na obali mora.

Detalji sahrane

Fondacija Brigitte Bardot navela je da će sahrana u crkvi Notre-Dame de l’Assomption 7. januara biti prenošena na ekranima širom grada, nakon čega slijedi „privatna“ sahrana. Međutim, nije potvrđeno gdje će tačno u Saint-Tropezu biti ukopana.

Bardot je 2018. godine izjavila da želi biti sahranjena u svom vrtu kako bi izbjegla „gomilu idiota“ koji bi gazili grobove njenih roditelja i djedova i baka, rekla je za Le Monde.

Filmska karijera i borba za prava životinja

Bardot je stekla slavu u svojim ranim dvadesetim godinama u filmu iz 1956. godine „I Bog stvori ženu“ (And God Created Woman), a potom se pojavila u oko 50 filmova. Međutim, 1973. godine se povukla iz kinematografije kako bi se posvetila borbi za prava životinja.

Kontroverze i politički stavovi

Njeni stavovi protiv imigracije i podrška krajnjoj desnici izazivali su kontroverze. Bardot je pet puta osuđivana zbog govora mržnje, uglavnom u vezi s muslimanima, ali i prema stanovnicima francuskog otoka La Réunion, koje je opisala kao „divljake“.

Preminula je u nedjelju ujutro, prije zore, uz svog četvrtog supruga, Bernarda d’Ormalea, bivšeg savjetnika krajnje desnice. „Šaptala mu je riječ ljubavi… i otišla je“, rekao je Bruno Jacquelin, predstavnik njene fondacije za životinje, za televiziju BFM.

Reakcije političara

Desničarski političari odali su joj veliku počast, dok su ljevičari bili rezervisaniji zbog njenih rasističkih izjava u kasnijim godinama.

Predsjednik Emmanuel Macron, centrista, nazvao je glumicu „legendom“ filmskog 20. vijeka koja je „utjelovila život slobode“. Trostruka kandidatkinja za predsjednicu Marine le Pen, čija krajnje desna stranka Rassemblement National bilježi visoke rezultate u anketama, opisala ju je kao „nevjerovatno Francuskinju: slobodnu, neukrotivu, kompletnu.“ Bardot je podržavala Le Pen za predsjednicu 2012. i 2017. godine, nazivajući je modernom „Joan of Arc“ za koju se nadala da može „spasiti“ Francusku.

Konservativni političar Eric Ciotti pozvao je na nacionalno oproštajno okupljanje slično onom iz 2018. godine za francusku rock legendu Johnnyja Hallydaya. Peticiju je pokrenuo online, a do ponedjeljka popodne prikupila je više od 12.000 potpisa.

Lider Socijalističke stranke Olivier Faure bio je protiv ideje javnog oproštaja, navodeći da se takve počasti odaju onima koji su učinili „izuzetne usluge naciji“. „Brigitte Bardot je bila glumačka ikona Kinematografije novog talasa. Bila je blistava i ostavila trag u francuskom filmu“, rekao je. „Ali se također okrenula leđima republikanskim vrijednostima i nekoliko puta osuđena zbog rasizma“, dodao je.

Lider Komunističke stranke Fabien Roussel rekao je da se bar može složiti da je učinila da francuski film „zasija u svijetu“. Međutim, zastupnica Zelenih Sandrine Rousseau bila je kritičnija: „Dirnuti sudbinom delfina, a ostati ravnodušan prema smrti migranata u Mediteranu – kakav je to nivo cinizma?“ rekla je na BlueSky.

Službeno povlačenje iz filma i fokus na životinje

Rođena 28. septembra 1934. u Parizu, Bardot je odrastala u imućnoj tradicionalnoj katoličkoj porodici. Udavala se četiri puta i imala jedno dijete, Nicolas-Jacques Charrier, sa drugim suprugom, glumcem Jacquesom Charrierom.

Nakon što je prestala sa snimanjem filmova, Bardot se povukla u svoj dom u Saint-Tropezu kako bi se posvetila zaštiti životinja. Ljubav prema životinjama se rodila kada je na snimanju svog posljednjeg filma, „Poučna i radosna priča o Colinotu“ (The Edifying and Joyous Story of Colinot), glumica srela jednu kozu. Da bi je spasila od smrti, kupila je životinju i držala je u svojoj hotelskoj sobi.

„Veoma sam ponosna na prvo poglavlje svog života“, rekla je AFP-u u intervjuu 2024. godine, uoči svog 90. rođendana. „Dalo mi je slavu, a ta slava mi omogućava da štitim životinje – jedinu stvar koja mi zaista znači.“

federalna.ba/Le Monde