RUSAG BOSANSKI - Crkva bosanska - 10. epizoda

U srednjovjekovnom svijetu religiji je pridavan ogroman značaj, pa se srednji vijek nazivao vijekom vjere. U obrazovanim krugovima tadašnje Evrope vladalo je uvjerenje da se ljudi dijele na one koji ratuju, one koji rade i one koji se mole.
U Rusagu bosanskom religija je imala izuzetno važnu ulogu u privatnom, javnom i političkom životu njenih stanovnika, bez obzira na to da li su bili seljaci, trgovci, plemići ili kraljevi. Presudan događaj za položaj vjere u Bosni desio se nakon crkvenog raskola 1054. Bosna se tada  našla između dvije velike crkve: katoličke na zapadu i pravoslavne na istoku. U historijskim izvorima se javljaju prvi podaci o Bosanskoj biskupiji kao glavnom obliku crkverne organizacije, a ono što će odrediti da Bosna ne postane katolička zemlja jeste izmještanje Bosanske biskupije u Đakovo do 1252. Tako je stvoren duhovni vakum u kojem se pojavljuje ona - Crkva bosanska.
Sami počeci djelovanja Crkve nisu dovoljno rasvijetljeni, ali  je nepobitna činjenica da je Crkva bosanska svoje učenje zasnivala na izvornom, apostolskom kršćanstvu.
Ni katolička, ni pravoslavna crkva nisu priznavale Crkvu bosansku, a njene pripadnike, koji su sebe nazivali bosanskim krstjanima, smatrali su hereticima, krivovjercima i raskolnicima. Najviše informacija o Crkvi bosanskoj nude protivnički tabori, prije svega, katolička inkvizicija, koja je krstjanima pripisivala osobine koje je teško provjeriti. Ono što nije sporno jeste da se Crkva bosanska u bogosluženju koristila domaćim, staroslavenskim jezikom, a njene knjige bile su pisane ćiriličnim pismom, bosančicom. Crkveni poglavari , djedovi, imali su narodna, slavenska imena, a u crkvenoj hijerarhiji postojali su i gosti i starci.
Većina historičara se slaže u ocjeni da je Crkva bosanska prvenstveno bila državna crkva koja se pojavila kada su jačale institucije srednjovjekovne Bosne i nestankom tih institucija, došlo je i do nestanka Crkve bosanske. Ona je bila poluga na koju se se oslanjali i bosanski vladari, velmože kao i cijeli državni aparat.
O Crkvi bosanskoj govori Nedim Rabić, doktor historijskih nauka sa Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Urednica i autorica serijala Sanda Novosel.