Romi obilježavaju svoj najveći praznik - Đurđevdan
Romi u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas obilježavaju Đurđevdan, svoj najveći praznik kada ukrašavaju svoje domove cvijećem i raspupanim graničicama, te uz dosta muzike, plesa i veselja proslavljaju dolazak proljeća.
Crveno jaje za zdravlje i radost. Cvijeće za plodnost i rađanje. Voda za brisanje grijeh a i novi početak. Vatra za bolje dane.
"Kod nas se u veče farbaju jaja, mora biti crveno jaje, ko ima malu djecu, priprema se dobra trpeza, neko peče i janje, uz jutro se ustaju, djeca se okupaju uz crveno jaje, malo vrber i jorgovan, djevojčice idu pod vrbu, sjeku kosu i kažu "vrba puca kosa raste", da bi im kosa rasla. Crveno i jaje znači da dijete bude rumeno zdravo kao jaje. Kasnije idemo do kanala Dašnica, bacamo vjenčiće u vodu i zamisli se neka želja", priča nam Sabira Hašimović, predsjednica Udruženja žena Romkinja.
"Da budem velika i da radim", odala nam je svoju želju Manila Hodžić.
Bacanjem vjenčića, vjeruje se, odbacuju se sve negativnosti, a donosi se vjera u ispunjenje želje da će pronaći bolje mjesto za život. U BiH ga, do danas, nisu našli. Prema procjenama u BiH ima između 40 i 60.000 Roma. Pa iako najbrojnija, ova nacionalna manjina, ni danas nema status domicilnog stanovništva. Loši uslovi života, niska stop u zaposlenosti, od svega 1%, ekonomska nesigurnost i položaj u društvu razlog su da je ovaj tradicionalno nomadski narod u stalnoj migraciji i potrazi za boljim životom. Prikupljanje sekundarnih sirovina jedini su izvor prihoda za sedmočlanu porodicu Bajrić.
"Od otpada od flaša, najlona, limenki željeza od toga se živi, a dalje nemamo posla Romi nemaju posla. Kako prehraniti porodicu? Pa teško, vjeruj mi da je teško", kaže Danijel Bajrić.
Kroz program stambenog zbrinjavanja i investiranja u obrazovanje, nastoji se poboljšati status ovih porodica.
"Da konačno djecu sa ulica sklonimo, da prihvatilište koje se gradi da to bude realizovano, jer tolerancija prema prosjačenju i eksploataciji djece mora da bude nulta i za to se "Otaharin" bori", rekao je Dragan Joković, direktor UG za promociju obrazovanja Roma „Otaharin“.
Pandemija korona virusa dodatno je otežala uslove života ove populacije i dovelo do znatnog porasta prosjačenja
"Žive jako teško u pandemiji kao i sve marginalizovane skupine, njih je pandemija još više pogodila zbog zabrane kretanja, zbog priklupljanja sekundarnih sirovina a dosta su i putovali to je sada otećano i najčešće se javljaju sa zahtjhevima za neku sekundarnu pomoć", kaže Dragan Joković, direktor UG za promociju obrazovanja Roma „Otaharin“.
"Danas se živi da što danas zaradiš i što može ko da ti pomogne, to i imaš. A svako stoličari samo za sebe, a mi deveramo kako možemo", rekla nam je Rahima Husić.
Kako mogu i kako znaju i tako godinama. Iako se godinama kroz razne projekte pokušava poboljšati njihov status, borba za prava ovih ljudi je, čini se, tek počela. Pa ipak, uprkos teškim uslovima života pojam veselja i sreće centralni je pojam romske kulture. Đurđevdan označava prekid zimovanja i proslavu dolaska proljeća. Kao tradicionalno nomadski narod, Romi su ovim praznikom obilježavali kraj zime te pokrećući svoje čerge ponovo polazili na put.
federalna.ba/Ivana Đurđević Bajić