Ribarima u Južnoj Koreji i dalje prijeti smrt: Da li su klimatske promjene uzrok?

Hong Suk-hui je čekao na obali ostrva Jeju kada je stigla vijest da se njegov ribarski brod prevrnuo. Dva dana ranije, brod je isplovio na dugo i plodno putovanje, ali kako su vjetrovi jačali, kapetan je naredio povratak. Na putu ka luci snažan val udario je s dvije strane, stvorivši vrtlog pri čemu se brod prevrnuo. Pet od deset članova posade, koji su spavali ispod palube, utopilo se.

“Kada sam čuo vijest, osjećao sam se kao da nebo pada,” rekao je Hong. Prošle godine 164 osobe su poginule ili nestale u nesrećama na morima oko Južne Koreje, što je porast od 75% u odnosu na prethodnu godinu. Većina su bili ribari čiji su brodovi potonuli ili se prevrnuli.

“Vrijeme se promijenilo, svake godine je sve vjetrovitije,” rekao je Hong, predsjednik Udruženja vlasnika ribarskih brodova na Jejuu. “Vrtlozi se pojavljuju iznenada. Mi ribari smo uvjereni da je to posljedica klimatskih promjena”, navodi.

Foto: BBC/Hosu Lee

Zabrinuta porastom smrtnih slučajeva, južnokorejska vlada pokrenula je istragu nesreća. Šef radne grupe ove godine naveo je klimatske promjene kao glavni uzrok, uz druge probleme – starenje ribarske radne snage, sve veće oslanjanje na migrante, te lošu sigurnosnu obuku.

Mora oko Koreje zagrijavaju se brže od svjetskog prosjeka, dijelom jer su plića. Između 1968. i 2024. prosječna površinska temperatura porasla je za 1,58°C, više nego dvostruko od globalnog porasta od 0,74°C. Toplije vode doprinose ekstremnom vremenu i intenzivnijim tropskim olujama, a neke vrste riba migriraju, prisiljavajući ribare da putuju dalje i preuzimaju veće rizike.

Ekološki aktivisti upozoravaju da je hitna akcija potrebna kako bi se “zaustavila tragedija u korejskim vodama”.

Pet članova posade gospodina Honga se utopilo kada se ovaj ribarski brod prevrnuo u februaru. Foto: South Korean Coastguard

“Uvijek se bojim da se nešto ne dogodi brodu, rizici su se toliko povećali,” rekao je 54-godišnji vlasnik Kim Seung-hwan. “Vjetrovi su postali nepredvidivi i opasni.”

Prije nekoliko godina primijetio je da popularne srebrnkaste ribe (hairtail) nestaju iz lokalnih voda, a prihodi su mu se prepolovili. Sada posade moraju putovati u dublje i opasnije vode, ponekad čak do Tajvana. “Bilo bi sigurnije ostati bliže obali, ali da bismo zaradili za život, moramo ići dalje,” dodao je.

Neke vrste riba migriraju iz voda oko Južne Koreje. Foto: BBC/Hosu Lee

Profesor Gug Seung-gi predvodio je istragu o nedavnim nesrećama i utvrdio da su mora Južne Koreje postala opasnija. Broj upozorenja na pomorsko nevrijeme – jake vjetrove, olujne valove i tajfune – porastao je za 65% između 2020. i 2024.

“Nepredvidivo vrijeme dovodi do sve većeg broja prevrnutih brodova, posebno malih plovila koja idu dalje i nisu građena za tako opasna putovanja,” rekao je Gug za BBC.

Profesor Kim Baek-min sa Nacionalnog univerziteta Pukyong dodao je da klimatske promjene povećavaju vjerovatnoću snažnih, iznenadnih udara vjetra, ali da je za utvrđivanje jasnog trenda potrebno više istraživanja i dugoročni podaci.

Ribari na južnokorejskom ostrvu Jeju kažu da su određene vrste ribe postale rijetke. Foto: Hosu/Lee

Jednog jutra napustili smo obalu na malom traleru sa kapetanom Park Hyung-ilom, koji više od 25 godina lovi inćune duž južne obale Koreje. Iako je pjevao pomorske pjesme da ostane raspoložen, mreže koje je ostavio preko noći donijele su samo dvije kutije inćuna, skrivenih među hordama medusa, navode ribari.

“Ranije smo dnevno punili 50 do 100 korpi, ali ove godine inćuni su nestali, a lovimo više meduza nego ribe,” rekao je Park. Posljednjih 10 godina količina lignji u južnokorejskim vodama pala je za 92%, a ulov inćuna za 46%, što pogađa desetine hiljada ribara duž obale.

Foto: BBC/Hosu Lee

Čak ni inćuni koje je Park ulovio nisu bili pogodni za tržište i morali bi biti prodani kao stočna hrana. “Ulovi su praktično bezvrijedni,” rekao je, dodajući da jedva pokrivaju dnevne troškove goriva, a kamoli plate posadi.

“More je u haosu, ništa više nema smisla,” nastavio je, ističući da, s gotovo ničim za ulov, nestaje i osjećaj ponosa. Mladi više ne žele ulaziti u industriju, a 2023. gotovo polovina ribara bila je starija od 65 godina.

Stariji kapetani sve češće ovise o migrantima iz Vijetnama i Indonezije, koji često nemaju dovoljnu sigurnosnu obuku i ne mogu komunicirati zbog jezičkih barijera. Woojin Chung iz Environmental Justice Foundation opisala je situaciju kao “zavistan i tragičan ciklus”: ekstremno vrijeme, putovanja dalje od obale, rast troškova goriva i oslanjanje na neobučen rad povećavaju rizik od nesreća.

U februaru se veliki brod iznenada potopio kod Yeosu, usmrtivši 10 članova posade. Bio je hladan i vjetrovit dan, a manjim brodovima izlazak na more bio je zabranjen. Ova vrsta broda smatrana je dovoljno čvrstim, no razlog potonuća ostaje nepoznat.

Među poginulima bio je 63-godišnji Young-mook, ribar sa 40 godina iskustva, koji je tog jutra zamoljen da popuni posljednje slobodno mjesto. Njegova kćerka Ean rekla je da u tim uslovima hipotermija čini pad u more smrtonosnim. Ean dodaje da vlasnici brodova prečesto krive klimatske promjene, dok je njihova odgovornost procijeniti rizike i zaštititi posadu. “Na kraju, odluka kada izaći na more je njihova,” naglasila je.

Ribari Jong-un i Yong-mook poginuli su u nesreći ribarskog broda ove godine. Foto: BBC/Hosu Lee

Ean se prisjeća djetinjstva i frižidera svog oca punog rakova i lignji. “Sada tih zaliha više nema, ali kompanije i dalje prisiljavaju ribare da izlaze na more, a oni nemaju alternativu pa rade i kada su prestari i slabi,” rekla je.

Ean traži i bolje održavanje starih brodova. “Kompanije dobiju osiguranje, ali naše voljene ne može niko zamijeniti.”

Vlasti, svjesne da ne mogu kontrolisati vrijeme, sada sarađuju s ribarima radi sigurnosti plovila. Inspektori su provjerili dva broda gospodina Honga, čiji se ranije brod prevrnuo.

Vladina radna grupa preporučuje sigurnosne ljestve, obavezne prsluke za spašavanje i obuku za strane članove posade, te bolje operacije potrage i spašavanja i lokalizovane vremenske informacije. Neke regije plaćaju ribarima za ulov meduza, a ribarima lignji daju kredite kako bi se spriječio bankrot i podstaklo penzionisanje.

Foto:BBC/ Hosu Lee

Problem će vjerovatno postajati ozbiljniji. FAO predviđa da bi ukupni ulov ribe u Južnoj Koreji mogao pasti za trećinu do kraja stoljeća ako emisije ugljika i globalno zagrijavanje nastave trenutnim tempom.

“Budućnost izgleda vrlo tmurno,” rekao je kapetan Park, ribar u kasnim četrdesetim, koji je nedavno pokrenuo YouTube kanal za dodatni prihod. On je treća generacija svoje porodice u ovom poslu i vjerovatno posljednja.

“Tad je bilo romantično ustajati rano i izlaziti na more. Bilo je osjećaja avanture i nagrade. Danas je sve to stvarno teško.”

federalna.ba/BBC