Stopa nataliteta u Južnoj Koreji raste drugu godinu zaredom

Južna Koreja je u 2025. zabilježila 254.500 rođenih, što predstavlja najveći godišnji porast u posljednjih 15 godina. Porast je uglavnom posljedica privremeno veće generacije sada u ranim tridesetim godinama, uz oporavak stope sklapanja brakova nakon odgoda tokom pandemije Covida.

Prema privremenim podacima Ministarstva statistike Južne Koreje, stopa fertiliteta – prosječan broj djece koju žena može očekivati da rodi u životu – porasla je sa 0,75 na 0,80, vraćajući se u raspon 0,8 prvi put od 2021. godine, prenosi The Guardian.

Ukupan porast od 6,8 % označava drugi uzastopni godišnji porast broja rođenih, iako je broj umrlih premašio broj rođenih za 108.900, što znači da je populacija i dalje u opadanju. Južna Koreja ostaje jedina zemlja OECD-a s fertilitetom ispod 1,0.

Utjecaj generacije rođene početkom 1990-ih

Veliki dio oporavka demografi pripisuju efektu veće generacije rođene početkom 1990-ih, kada je u periodu 1991–1995. rođeno oko 3,6 miliona djece, nakon što je vlada praktično ukinula politiku planiranja porodice. Ta je generacija sada u ranim tridesetim, dobi u kojoj je natalitet najviši. Procjenjuje se da je 2025. godine u toj dobnoj skupini bilo oko 1,7 miliona žena, što je porast od 9 % u odnosu na 2020. godinu.

Park Hyun-jung, direktorica Odjela za demografske trendove pri ministarstvu, rekla je da porast odražava ovaj demografski efekat, uz održan rast sklapanja brakova nakon odgoda tokom pandemije i poboljšane stavove prema roditeljstvu.

Brak i vrijeme do prvog djeteta

Podaci državne ankete pokazali su da je udio ispitanika koji planiraju imati djecu nakon braka porastao za 3,1 % između 2022. i 2024. Broj rođenih unutar dvije godine od sklapanja braka porastao je za 10,2 %, nastavljajući oporavak koji je započeo 2024. godine nakon više od deset godina pada, što sugerira da parovi koji se kasnije vjenčaju ranije dobijaju djecu.

Demografi upozoravaju da će ovaj demografski „vjetar u leđa“ vjerovatno nestati od 2027. godine, kada generacije rođene nakon 1996. godine uđu u svoje tridesete.

Na pitanje da li je politika vlade doprinijela porastu nataliteta, Park je rekla da „ne može jasno analizirati korelaciju“, iako je istaknula da mladi ljudi izgledaju pod utjecajem politika koje „uklanjaju sankcije za brak i rađanje djece“.

Državne mjere i strukturni izazovi

Južna Koreja je u posljednje dvije decenije potrošila stotine milijardi dolara na mjere podrške rađanju, uključujući novčane naknade, subvencije za stanovanje, produženi roditeljski dopust i podršku za brigu o djeci. Neke kompanije sada nude do 100 miliona wona (110.000–120.000 KM) po rođenju djeteta.

Ipak, stručnjaci ističu da visoki troškovi stanovanja, rast privatnog školovanja, stigma prema roditeljima na poslu i stagnacija zaposlenosti mladih predstavljaju strukturne prepreke koje politika teško prevazilazi.

Istovremeno, infrastruktura koja podržava rađanje djece i dalje se smanjuje. Pedijatrijske klinike zatvaraju se brže nego što se otvaraju, dok mnoge općine sada nemaju adekvatne porođajne objekte, što odražava dugoročne posljedice godina ultra-niskog nataliteta.

Konačni potvrđeni podaci bit će objavljeni u augustu 2026.

federalna.ba