Prioritetno pitanje za BiH suzbijanje organizovanog kriminala

Organizovani kriminal predstavlja jednu od najvećih, najopasnijih i najsloženijih globalnih prijetnji u savremenom svijetu, koji direktno ugrožava sigurnost i stabilnost države. Borba protiv ovog oblika kriminala je prioritet svih zemalja, uključujući i našu.

Svakoj državi prijete opasnosti sa dvije strane – od organizovanog kriminala, do vlastite nesposobnosti da se osigura efikasan pravni okvir za neutralisanje posljedica ovog problema. U nastojanju da se nađe najprikladniji odgovor pred izazovom organizovanog kriminala došlo je do promjene u orijentaciji krivičnopravnog sistema, i na nacionalnom i na međunarodnom nivou. Gdje se nalazi BiH kada je u pitanju organizovani kriminal?

Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja:

 Uglavnom, BiH služi tim transnacionalnim organizovanim kriminalnim grupama kao jedan prostor koji nije dovoljno sigurnosno obezbjeđen, odnosno država sa izraženom korupcijom i to vođe kriminalnih grupa odlično znaju i onda koriste i region koji je, takođe, sličan, kao i BiH kada govorimo o organizovanom kriminalu. Iz tog razloga koriste BiH kao, otprilike, tranzitnu rutu za te velike operacije transnacionalnog organizovanog kriminala.

Agencija za statistiku posjeduje podatke o stanju kriminaliteta koja obuhvata opšte podatke o prijavljenim, optuženim i osuđenim počiniocima krivičnih djela. Ti podaci pokrivaju različite aspekte kriminaliteta uključujući pol, starost počinilaca, vrste krivičnih djela, kao i ishode sudskih odluka.

Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose sa javnošću u Agenciji za statistiku BiH:

 Tužilaštva u našoj zemlji riješili su skoro 18 hiljada prijava za krivična djela punoljetnih osoba, tačnije 17 hiljada. Ovo predstavlja pad od 10 cijelih 7 posto u odnosu na 2022. godinu. Većina prijava 88 cijelih 5 posto odnosi se napoznate počinioce.

Safet Mušić smatra da je došlo do porasta slučajeva koji se mogu dovesti u vezu sa organizovanim kriminalom kada su u pitanju  pojedinačni slučajevi:

 S druge strane, kada se gleda zapljena količine droge opet možemo reći da je organizovani kriminal sve više prisutan i u BiH u odnosu na ranije periode. Generalno, kada se posmatra BiH kao neka lokacija, kao država koja je izvorište neke vrste organizovanog kriminala, onda ne možemo govoriti u tom kontekstu da je BiH toliko izložena i toliko značajna kada se govori o organizovanom kriminalu na tom višem internacionalnom nivou.

Svaka uređena društvena zajednica mora odrediti prioritetne zadatke, glavna usmjerenja, način djelovanja i odgovarajuću organizaciju policije i pravosuđa za borbu protiv organizovanog kriminala. Lejla Aganović:

 Ne vode sve prijave optužbama, niti optužbe osudama. Kada je riječ o osuđenima, ukupno je osuđeno 8 hiljada 233 punoljetne osobe, što je pad od 1 cijelih 15 odsto u odnosu na 2022. Gotovo 93 odsto presuda izrečeno je muškarcima. Što se tiče vrste krivičnih djela, najčešća su bila protiv imovine, a zatim slijede krivična djela protiv braka i porodice, zdravlja ljudi, te protiv službene dužnosti.

U nastojanju da se nađe najprikladniji odgovor pred izazovom organizovanog kriminala došlo je do velikih promjena u orijentaciji krivičnopravnog sistema, kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou. Međutim, mnogo toga nedostaje da bi se naša zemlja uspješno borila protiv organizovanog kriminala. Jer, ne postoji strategija za borbu, odgovarajući zakonski propisi, uloga policije, saradnja između policijskih organizacija, te primjena novih tehnologija.