Preteške torbe i dalje jedan od najčešćih uzroka bolova u leđima i umora kod školaraca u FBiH

Od početka školske 2026./2027. godine problem preteških torbi nije zaobišao ni djecu u školama na području Federacije BiH i jedan su od najčešćih uzroka bolova u leđima i umora kod djece. U izjavi za Fenu prim. dr. sc. Aida Vilić Švraka, dr. med. iz Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH istaknula je da se loše držanje kod neke djece primjećuje već u drugom razredu osnovne škole te ukazala na preventivne mjere kojih se trebaju pridržavati roditelji, nastavnici i učenici.

Kaže da je ključno paziti ne samo na težinu, nego i na veličinu, oblik i raspored stvari u torbi.

- Naime, težina torbe vuče tijelo natrag. Dijete se naginje prema naprijed da održi ravnotežu, što iskrivljuje kičmu.  Torbe na jednom ramenu mogu otežati disanje i uzrokovati veće promjene u držanju tijela nego nošenje na oba ramena. Preteške torbe troše i više dijetetove energije pri hodu – navodi dr. Vilić Švraka.

Školske torbe, s knjigama i ostalim stvarima potrebnim za nastavu, znaju težiti i do 5 kilograma. Većina torbi teža je od 10 posto djetetove tjelesne mase, iako zdravstvene preporuke navode da težina ne bi smjela prelaziti 5 do 10 posto.

-  Granica od 15 posto tjelesne mase smatra se maksimumom koji se ne smije prekoračiti. Torbe teže od 10 posto djetetove težine troše više energije i prisiljavaju tijelo na naginjanje prema naprijed, nazad ili u stranu, što narušava pravilno držanje – istakla je doktorica.

Današnji ruksaci zamijenili su klasične torbe, a kada su dobro dizajnirani i pravilno namješteni, leđni i trbušni mišići mogu poduprijeti teret. U praksi to, nažalost, često nije slučaj.

Činjenica je da osim težine,i nepravilno nošenje ruksaka može izazvati bolove i istezanje mišića vrata, leđa i trbuha te naglašava da ne postoji jedinstvena granica težine za svako dijete jer ona ovisi o dobi, tjelesnoj građi, snazi i dužini puta do škole.

Iako sama težina torbe nije jedini uzrok skolioze i drugih trajnih deformacija, pretežak ruksak i nepravilno nošenje sigurno pridonose bolovima, umoru i lošem držanju.

- Kako bi se to izbjeglo, ruksak se treba nositi na oba ramena. Naramenice moraju biti zategnute tako da ruksak stoji visoko na leđima i blizu kralježnice. Gornji rub ruksaka trebao bi biti nekoliko centimetara ispod vrha lopatica, a donji nekoliko centimetara iznad struka. Sadržaj treba organizirati tako da se najteži predmeti, poput knjiga, stave najbliže leđima. Takav raspored ravnomjerno raspoređuje teret i smanjuje rizik od problema s mišićima i kostima – rekla je Vilić Švraka o preporukama koji zahtijevaju saradnju djece, roditelja, nastavnika i liječnika,

Roditeljima je poručila da bi pri kupovini trebali birati lakše modele ruksaka sa širokim naramenicama i dodatnim pojasom oko struka, a po mogućnosti i preko prsa.

-  Ruksaci s više pretinaca olakšavaju pravilnu raspodjelu tereta. Važno je da ruksak ne bude širi od djetetova grudnog koša, a zbog sigurnosti je dobro da ima reflektirajuće trake. Treba birati i što lakše pernice te paziti na težinu ostale opreme, kao što su boce s vodom i elektronički uređaji. Ruksak mora čvrsto stajati uz leđa, bez prostora za pomicanje dok dijete hoda. Preporučuje se barem jednom sedmično pregledati sadržaj ruksaka, izbaciti nepotrebne stvari i pakirati ga isključivo prema rasporedu sati za taj dan – kazala je Vilić Švraka.

Preventivne mjere koje obrazovni sistem može preduzeti kako bi se smanjio štetni uticaj teške školske torbe na zdravlje djece uključuju kreiranje rasporeda sa blokovima časova, kako bi učenici imali manje različitih predmeta u toku dana i nosili manje knjiga.

Zatim, kako dodaje, u raspored jednog dana ne treba uvrštavati istovremeno predmete koji zahtijevaju više didaktičkog materijala (tjelesni odgoj, likovna kultura, tehničko obrazovanje).

Prema mogućnostima, trebalo bi obezbijediti školske ormariće za djecu kako bi dio knjiga mogao ostati u školi.

-  Ukoliko je moguće učenicima također treba dozvoliti da imaju jednu svesku po predmetu, tankih korica i što manjeg formata – navodi dr.Vilić Švraka.

Zaključila je da nastavnike, roditelje i učenike treba redovito podsjećati na pravila o težini i nošenju ruksaka, a uz to, važno je izbjegavati predugo sjedenje, ograničiti vrijeme pred ekranima na manje od dva sata dnevno te poticati djecu na najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti svaki dan.

Zdravo odrastanje i pravilan razvoj temelj su zdravijeg društva i ulaganje u budućnost.

Preteške školske torbe mogu ozbiljno narušiti zdravlje i pravilan razvoj djece.

- Djeca školskog uzrasta u školi provode od tri do šest sati dnevno. Kosti i mišići su im još u razvoju, pa dugo sjedenje, nedostatak kretanja i neprilagođeno opterećenje negativno utiču na držanje i opće zdravlje, a školska torba jedan je od faktora koji se često zanemaruje – poručila je za Fenu prim. dr. sc. Aida Vilić Švraka, dr. med. iz Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.