Potpomognuta oplodnja iscrpljuje, ali poruka ženama je da se ne boje
Sve više bračnih i vanbračnih partnera suočava se sa nemogućnošću začeća. Svjedoči tome i sve veći broj parova koji se odlučuju se na biomedicinski potpomognutu oplodnju. No, cjelokupni proces je dugotrajan i iscrpljujući za fizičko i mentalno zdravlje partnera. Najveći su, ipak, finansijski troškovi. Za samo jedan pokušaj vantjelesne oplodnje potrebno je oko 10.000 KM.
Nekoliko godina unazad biomedicinski potpomognutu oplodnju finansiraju kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, no izmjenama i dopunama Zakona o liječenju neplodnosti medicinski potpomognutom oplodnjom, koji se primjenjuje od januara ove godine, saglasnosti za ostvarivanje ovog prava izdavat će Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, čime će se nejednakosti između kantona ukoniti. No, budući da se samo prvi pokušaj vantjelesne oplodnje finansira u 100% iznosu, neke od općina ZDK-a donijele su odluku da učestvuju u sufinansiranju troškova kako bi poboljšali natalitet.
Alma Čatić, nakon osam godina borbe za začeće, prošle godine je, zahvljajujući vantjelesnoj oplodnji, na svijet donijela dvije djevojčice.
„Uradila sam punkciju, transfer, dobili smo onda pozitivne vijesti, cijela trudnoća je protekla dobro, djevojčice su zdrave, rođene su na carski rez - svakome bih poželjela ovu sreću“, priča ona.
Potrebne pretrge obavljaju se u matičnim kantonima, a sam postupak u licenciranim ustanovama sa kojim Zavod zdravstvenog osiguranja FBiH ima sklopljen ugovor. Kantonalna bolnica Zenica jedina je javna ustanova koja radi ovaj postupak.
„Pacijenti treba da pribave nalaze koji su proistekli iz smjernica Svjetske zdravstvene organizacije. Nakon toga slijedi set standardnih ginekoloških pretraga na osnovu kojih moramo znati da su su icrpljene konzervativne metode pristupa liječenju“, objašnjava doc. dr. med. sci. prim. Ermin Čehić, načelnik Odjela za humanu reprodukciju, menopauzu i estetsku ginekološku endokrinologiju.
Od januara ove godine zahtjevi za finansiranje vantjelesne oplodnje dostavljaju se Zavodu zdravstvenog osiguranja FBiH. U Budžetu FBiH za 2023. godinu za ovu namjenu planirano je 10 milioina KM.
Iz ZZO-a navode kako su od 20. januara do danas Zavodu podnesena 33 zahtjeva, a od kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja je zatraženo da im se dostave zahtjevi podneseni u periodu od 1. januara do dana stupanja na snagu Pravilnika.
„Federalno ministarstvo zdravstva i ZZO su iznimno spustili kriterije kada se radi o administratitvnim stvarima. Ranije je bilo da su oba partnera trebala da budu osiguranici - sada je data uputa da je dovoljno da je samo jedan osiguranik“, dodaje Čehić.
I mnoge općine su prepoznale značaj podrške ovoj populaciji. U septembru prošle godine ovu odluku je donijela i Općina Kakanj. Bez obzira na druge izvore finansiranja, pomažu jedan pokušaj oplodnje u kalendarskoj godini.
„U prošoj godini za ovu namjenu izdvojeno je 30.000 KM, imali smo 10 zahtjeva, svi su odobreni. U 2023. smo također planirali ovu aktivnost i planirali smo 50.000 KM i već u prva dva mjeseca imamo dva zahtjeva koja su u proceduri rješavanja“, ističe Edin Aliefendić, pomoćnik općinskog načelnika u Službi za društvene djelatnosti.
Inače, u postupku je donošenje pravilnika o obimu prava na biomedicinski potpomognutu oplodnju iz budžetskih sredstava FBiH, način formiranja cijene pojedinačnih postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje, kriteriji i načini ugovaranja, kao i druga pitanja.
Ostvarivanje ovog prava imaju i bračni i vanbračni parovi, a za ovaj postupak interesovanje iskaže oko 150 parova mjesečno samo u Federaciji BiH. Iako je proces iscrpljujući, sagovornica sa početka priče poručuje ženama da se ne boje: „Mislim da želja treba da bude veća - i od straha i svega“.
federalna.ba