Polovina Evropljana smatra Trumpa neprijateljem Evrope, pokazuje istraživanje
Skoro polovina Evropljana smatra Donalda Trumpa „neprijateljem Evrope“, dok još više ispitanika ocjenjuje rizik od rata s Rusijom kao visok, a više od dvije trećine vjeruje da njihova zemlja ne bi mogla da se odbrani u slučaju takvog rata, pokazalo je istraživanje koje prenosi The Guardian.
Anketa provedena u devet zemalja za Le Grand Continent (pariška platforma za evropske debate) također je pokazala da skoro tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u EU, dok gotovo isto toliko smatra da je izlazak iz Unije naškodio Velikoj Britaniji.
Jean-Yves Dormagen, profesor političkih nauka i osnivač agencije za ispitivanje javnog mnijenja Cluster17, rekao je: „Evropa se ne suočava samo s rastućim rizicima, već prolazi i kroz transformaciju svog historijskog, geopolitičkog i političkog okvira. Ukupna slika [ankete] prikazuje Evropu koja je zabrinuta, koja je duboko svjesna svojih ranjivosti i koja se bori da se pozitivno projektuje u budućnost.“
"Trumpizam se jasno smatra neprijateljskom silom“
Anketa je pokazala da prosječno 48% ljudi u devet zemalja vidi Trumpa kao otvorenog neprijatelja – od najviših 62% u Belgiji i 57% u Francuskoj do najnižih 37% u Hrvatskoj i 19% u Poljskoj.
„Širom kontinenta, Trumpizam se jasno smatra neprijateljskom silom“, rekao je Dormagen, dodajući da se ta percepcija učvršćuje – sve manje ljudi u decembru 2024. opisivalo je Trumpa kao „ni prijatelja ni neprijatelja“, dok ga sve više smatra definitivno neprijateljskim.
Ipak, Evropljani i dalje vide odnos s SAD kao strateški važan: kada su upitani koju poziciju EU treba zauzeti prema američkoj vladi, najpopularnija opcija (48%) bila je kompromis.
Rizik od rata i percepcija nacionalne odbrane
Anketa u Francuskoj, Italiji, Španiji, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Nizozemskoj također je pokazala da relativna većina (51%) smatra da je rizik od otvorenog rata s Rusijom u narednim godinama visok, dok 18% smatra da je vrlo visok.
Dormagen je rekao da bi takav rezultat „bio nezamisliv prije samo nekoliko godina i signalizira pomak evropskog mišljenja prema novom geopolitičkom režimu u kojem je mogućnost direktnog sukoba na kontinentu sada široko prihvaćena“. Stavovi su se razlikovali prema blizini Rusije, pri čemu je 77% ispitanika u Poljskoj ocijenilo rizik od rata kao visok, u poređenju s 54% u Francuskoj, 51% u Njemačkoj, 39% u Portugalu i 34% u Italiji.
Povjerenje u nacionalne vojne kapacitete bilo je nisko u svim zemljama, pokazala je anketa, pri čemu je 69% ispitanika reklo da njihova zemlja „nije baš“ ili „nimalo“ sposobna da se odbrani od ruske agresije.
Francuski ispitanici su bili najviše samopouzdani, ali to je bila manjinska percepcija (44%). U Poljskoj, koja dijeli granicu s Rusijom, 58% nije imalo povjerenja. Dormagen je rekao: „Ulazimo u eru opasnosti dok osjećamo trajni osjećaj nacionalne slabosti.“
Osjećaj ranjivosti bio je široko prisutan, pokazala je anketa, pri čemu je samo 12% ispitanika reklo da se ne osjeća posebno ugroženo zbog niza prijetnji, od tehnoloških i vojnih do energetske i prehrambene sigurnosti.
Podrška EU-a i stavovi o Brexitu
Iako su postojale značajne nacionalne razlike, tehnološka i digitalna sigurnost bila je najčešće navedena prijetnja (28%), zatim vojna sigurnost (25%). Postojala je snažna potražnja za evropskom pomoći, pri čemu je 69% ispitanika reklo da EU treba igrati zaštitnu ulogu.
Velika većina ispitanika u devet zemalja podržava članstvo u EU: 74% je reklo da želi da njihova zemlja ostane u Uniji, s najvišim postotkom u Portugalu (90%) i Španiji (89%), a najnižim u Poljskoj (68%) i Francuskoj (61%).
Pet godina nakon Brexita, odluka Velike Britanije da napusti EU uglavnom se smatra neuspjehom: 63% je vjerovalo da je imala negativan utjecaj na Britaniju, dok je samo 19% smatralo da je bila pozitivna, uključujući 5% koji su je ocijenili kao vrlo pozitivnu.
federalna.ba/The Guardian (Jon Henley)