Politico: Novi plan za deblokiranje proširenja predviđa prijem u EU bez punog prava glasa

Novi plan, koji predviđa prijem budućih članica u Evropsku uniju bez punog prava glasa, najnoviji je pokušaj oživljavanja procesa proširenja EU, piše danas briselski portal Politico i navodi da, iako je tek u ranoj fazi, sa Zapadnog Balkana dolaze jasni signali da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i ostvarivim.

Prijedlog o promjeni pravila članstva u EU pokušaj je oživljavanja procesa proširenja koji su blokirali mađarski premijer Viktor Orbán i drugi, ali bi ga morale odobriti sve članice EU, rekla su tri evropska diplomata i jedan zvaničnik EU upoznat s razgovorima.

Ideja je da nove članice dobiju puna prava tek kada Unija provede unutrašnje reforme koje bi pojedinačnim državama otežale veto na zajedničke politike.

Politico podsjeća da je EU proglasila proširenje strateškim prioritetom u svjetlu ekspanzionističke politike ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali dodaje da plan povećanja broja članica sa sadašnjih 27 na čak 30 u narednoj deceniji otkriva unutrašnje podjele u bloku.

„Buduće članice trebale bi se odreći prava veta dok se ne provedu ključne institucionalne reforme - poput uvođenja kvalificirane većine u većini područja“, rekao je Anton Hofreiter, predsjedavajući Odbora za evropske poslove njemačkog Bundestaga. „Proširenje ne smije biti usporeno blokiranjem reformi od strane pojedinačnih članica EU“, istakao je.

Inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, da uživaju u mnogim pogodnostima članstva, ali bez prava veta, koje su članice EU oduvijek smatrale najmoćnijim alatom za sprječavanje odluka koje im ne odgovaraju, smatra Politico.

Ideja koja stoji iza ovog prijedloga, o kojem se, prema riječima diplomata i zvaničnika, neformalno raspravlja među državama članicama EU i u Komisiji, jeste da bi prijem novih zemalja bez prava veta, barem u početnoj fazi njihovog članstva, omogućio njihovo pridruživanje pod fleksibilnijim uslovima, bez potrebe za sveobuhvatnom revizijom osnovnih ugovora EU, što većina vlada smatra neprihvatljivim.

Do sada su lideri EU insistirali da su takve promjene neophodne prije prijema novih članica poput Ukrajine, upozoravajući na rizik od povećanja blokada u Briselu. Ipak, pokušaji ukidanja prava veta za postojeće članice naišli su na snažan otpor, ne samo Mađarske, već i Francuske i Nizozemske.

Plan prijema novih članica bez punog prava glasa, rekao je Hofrajiter, "osigurao bi da Unija ostane sposobna djelovati čak i kada se proširi". "Iz razgovora s predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana dobijam jasne signale da oni ovaj pristup smatraju konstruktivnim i ostvarivim", rekao je.

Zahtjev da nove zemlje ne mogu ući dok EU ne reformiše svoj način funkcionisanja, upozorio je Hofrajter, nosi rizik da se "proširenje blokira na mala vrata".

Ovaj pritisak dolazi u vrijeme rastućeg nezadovoljstva u zemljama kandidatima iz istočne Evrope i Zapadnog Balkana, koje su provele duboke unutrašnje reforme, ali čak ni nakon niza godina nisu bliže članstvu, navodi Politiko i kao primjer navodi; Crnu Goru, koja je započela pregovore o pristupanju EU još 2012. godine.

„Posljednja zemlja koja se pridružila EU bila je Hrvatska prije više od deset godina, a u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo... Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, ​​da se ponovo oživi ideja EU kao kluba koji još uvijek ima privlačnosti“, rekao je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, za Politico.

Potpredsjednik ukrajinske vlade Taras Kačka izrazio je slične zabrinutosti, pozivajući na „kreativna rješenja“ za deblokiranje proširenja EU. Zahtjev Ukrajine za članstvo trenutno je blokiran vetom Mađarske.

„Čekanje nije opcija... Potrebno nam je rješenje ovdje i sada. Ovo je važno i za Ukrajinu i za Evropsku uniju... Mislim da dok Rusija testira evropsku sigurnost dronovima, ona također potkopava jedinstvo EU“, rekao je Kačka u intervjuu.

Iako predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, stavlja proširenje u središte svoje strateške agende i najavljuje moguće članstvo Ukrajine i Moldavije do 2030. godine, države članice zasad odbijaju ubrzati proces.

Ranije ovog mjeseca, države EU su odbacile pokušaj predsjednika Evropskog vijeća Antonija Coste da započne proces proširenja, kako je izvijestio Politico.

Lideri Zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije - sastat će se u srijedu u Londonu s evropskim liderima na samitu u okviru Berlinskog procesa, koji ima za cilj jačanje saradnje između ovih zemalja kao uvod u buduće članstvo u EU.

Uoči predstojeće procjene Evropske komisije o stanju pregovora sa zemljama kandidatima (tzv. paket proširenja), jedan diplomata EU je predložio da Komisija ubrza proces nastavkom pregovora bez formalnog odobrenja svih 27 članica u svakoj fazi što bi izbjeglo mogućnost da Orban koristi veto u svakom koraku.

Kao dio paketa proširenja, Komisija bi također trebala predstaviti prijedloge za interne reference.

federalna.ba/Beta