Pod pritiskom klimatskih promjena poljoprivrednici se okreću ozimim kulturama

Poljoprivreda se nalazi na prekretnici svoga razvitka, a zbog globalne povezanosti klime i poljoprivredne proizvodnje nužne su mjere kojima će se smanjiti utjecaj klimatskih ekstrema na biljnu proizvodnju, posebno u pripremi tla. Također je neophodno i korištenje inovativnih mjera tijekom vegetacijskog razdoblja.

Marko Čaktaš, poljoprivrednik iz Vojskove iz Odžaka, bavi se proizvodnjom pšenice, kukuruza i soje, ali pod utjecajem nepovoljnih vremenskih prilika prinosi soje su protekle dvije godine u minusu, zbog čega će odustati od ove proizvodnje.

„Vremenske prilike nepovoljne su s proljeća - kada se sije bude sušno, u toku ljeta isto, kiša dođe kad je već prekasno, tako da se prolongira i samo skidanje žitarica s njiva. Prinosi se smanjuju, kvaliteta zrna i pšenice i kukuruza i soje je isto tako loša“, govori on.

Svjestan da se mora prilagođavati klimatskim promjenama, Marko se bazira na ozime kulture koje su manje podložne ovakvim uvjetima, prvenstveno pšenica.

„Sigurnije je jer u zimskom periodu imamo kakve-takve oborine, pšenica malo miruje, kad dođe vrijeme da krene rasti, opet imamo nekakvih oborina u rano proljeće, zimi bude snijega“, dodaje Marko.

Klimatske promjene se dešavaju i ne možemo ih izbjeći, ali se moramo s njima suočavati, ističu stručnjaci. Odgovore vide kod nositelja mjera agrarne politike koji sudjeluju u poljoprivrednoj proizvodnji.

„Jedan je odabir sortimenta kultura koje se koriste, koje podnose takve promjene, a drugi je puno prihvatljiviji - uređenje hidromeriolacije, navodnjavanje, odnosno, odvodnje kad imamo previše voda“, ističe akademik Ivo Grgić, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i član IANU u Bosni i Hercegovini.

„Moramo djelovati odmah, svi zajedno, održivo gospodariti prirodnim resursima. Naši prirodni resursi su šume, tla i vode, to su najvredniji resursi koje imamo i moramo ih sačuvati u dobrom, održivom stanju“, poručuje akademik Tomislav Dubravac, djelatnik Hrvatskog šumarskog instituta i član IANU u Bosni i Hercegovini.

Lokalna razina u ovoj globalnoj borbi s klimatskim promjenama je veoma važna i neophodno je poduzimati konkretne mjere.

„Imamo dobru kanalsku mrežu koja je urađena prije rata. Jedino sistemi navodnjavanja mogu donijeti nekog učinka, a sve ostalo je viša razina i ovisi i od onoga gore“, kaže Marko Čaktaš.

„Na lokalnoj razini u smislu da tu djelujemo – da. Međutim, u ovim okolnostima u kojima se nalazi Bosna i Hercegovina, pitanje je dostupnosti sredstava. Sigurno da mnoge stvari oni ne mogu sami učiniti, međutim, može se napraviti iskorak“, zaključuje Grgić.

Akademik Grgić taj iskorak vidi kroz stručna predavanja na kojima će se ukazati na mjere koje treba napraviti u datim okolnostima.

federalna.ba