Počinje izgradnja najvećeg teleskopa na svijetu

Jedan od većih naučnih projekata 21. stoljeća počinje svoju fazu izgradnje u ponedjeljak. Square Kilometer Array (SKA) bit će najveći radioteleskop na svijetu kada bude dovršen 2028. godine. Podijeljen preko Južne Afrike i Australije, sa sjedištem u Velikoj Britaniji, objekat će se baviti najvećim pitanjima u astrofizici. Izvodit će najpreciznije testove Einsteinovih teorija, pa čak i tragati za vanzemaljcima.

Delegacije iz osam zemalja koje vode projekt prisustvuju ceremonijama u udaljenom Murchison shireu u Zapadnoj Australiji i u Karoou u južnoafričkom Sjevernom Capeu.

Kad svečanosti završe, krenut će buldožeri. "Ovo je trenutak kada to postaje stvarno", rekao je prof. Phil Diamond, glavni direktor Square Kilometer Array organizacije.

"Bilo je to putovanje dugo 30 godina. Prvih 10 godina odnosilo se na razvoj koncepata i ideja. Drugih 10 godina potrošeno je na razvoj tehnologije. A onda se posljednje desetljeće odnosilo na detaljan dizajn, osiguravanje lokacija, nagovaranje vlada da pristanu na uspostavljanje ugovorne organizacije (SKAO) i osigurati sredstva za početak", rekao je za BBC News.

Početna arhitektura teleskopa uključivat će nešto manje od 200 paraboličnih antena, ili "tanjura", kao i 131.000 dipolnih antena, koje pomalo nalikuju božićnim drvcima.

Cilj je izgraditi učinkovito sabirno područje veličine stotine hiljada četvornih metara. To će SKA dati neusporedivu osjetljivost i rezoluciju dok ispituje ciljeve na nebu. Sistem će raditi u frekvencijskom rasponu od otprilike 50 megaherca do, u konačnici, 25 gigaherca. U smislu valne dužine, to je u rasponu od centimetra do metra.

To bi trebalo omogućiti teleskopu da otkrije vrlo slabe radio signale koji dolaze iz kozmičkih izvora milijardama svjetlosnih godina od Zemlje, uključujući one signale emitirane u prvih nekoliko stotina miliona godina nakon Velikog praska.

Jedna od velikih misija SKA bit će pratiti cijelu historiju vodika, najzastupljenijeg elementa u svemiru. Teleskop bi trebao moći otkriti prisutnost vodika čak i prije nego što se veliki oblaci od njega uruše i formiraju prve zvijezde. "SKA će pridonijeti tolikom broju područja astronomije", rekla je dr. Shari Breen, voditeljica naučnih operacija zvjezdarnice.

"Jedan bi bili ovi 'brzi radijski izboji' koji su otkriveni. Te stvari emitiraju ekvivalent energije cijele godine od našeg Sunca u samo djeliću sekunde. A mi nemamo pojma šta su oni. Kako je to moguće? Nadamo se da će SKA imati odgovor." Teleskop se gradi u područjima koja se već koriste za radioastronomiju u manjem mjerilu. Za proširenje ovih mjesta, međutim, bili su potrebni različiti ugovori o zemljištu, s poljoprivrednicima u Karoou; i s Wajarri Yamaji, aboridžinskim nositeljima titule u Murchisonu.

Zajednica Wajarri organizirala je proslavu u ponedjeljak povodom inauguracije SKA. Tokom ceremonija bit će objavljeni razni ugovori o nabavi.

Time će ukupni dosadašnji finansijski izdaci iznositi nešto manje od 500 miliona eura  - od očekivanog konačnog proračuna izgradnje od 2 milijarde eura. Prva velika prekretnica trebala bi se dogoditi 2024. godine, kada će četiri antene u Australiji i šest antenskih stanica u Južnoafričkoj Republici raditi besprijekorno zajedno kao osnovni teleskop. Do 2028. godine SKA će imati djelotvorno sabirno područje od nešto manje od 500.000 četvornih metara. Ali postava je takva da može nastaviti rasti, možda do toliko željenih miliona četvornih metara, odnosno jednog četvornog kilometra. Jedan od načina na koji bi se to moglo dogoditi je da se sve više zemalja pridruži organizaciji i osigura potrebna sredstva.

Trenutačne članice su: Južna Afrika, Australija, UK, Kina, Italija, Nizozemska, Portugal i Švicarska. Ove zemlje su ratificirale ugovor. Francuska, Španija, a nedavno i Njemačka, krenule su putem pristupanja. Kanada, Indija, Švedska, Južna Koreja i Japan naznačili su svoju namjeru pridružiti se u nekom trenutku.

"I zapravo smo u procesu razgovora s drugim zemljama, kako bismo vidjeli kakav bi interes mogle imati za pridruživanje opservatoriju", rekao je prof. Diamond.