Emrić i Petković u Plenumu o državnoj imovinu: Je li vrijeme za Državni parlament?

Državna imovina - goruće pitanje koje se decenijama svjesno gura pod tepih, a u praksi i tišini tretira. Titular poznat, poznati i oni koji imovinu koriste i krčme. Do kada i zbog koga? Ko je u lancu odgovornosti zakazao? Mogu li Ustavni Sud BiH i OHR zaštititi naše od nas samih? Je li konačno vrijeme da se u sagu o državnoj imovini uključi i Državni parlament? Gosti u emisiji Plenum su Jasmin Emrić i Milan Petković.

Emrić: Već 20 godina čekamo zakon o državnoj imovini

Pitanje državne imovine ponovo je aktuelizirano u domaćim i međunarodnim krugovima, a o ovoj temi govorio je i Jasmin Emrić, poslanik NES u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. On je podsjetio da se već dvije decenije čeka konkretan prijedlog zakona, iako je još 2004. godine formirana Komisija za državnu imovinu.

„Više od 20 godina očekujemo neki konkretan prijedlog ispred komisije koja je imenovana od strane Vijeća ministara još davne 2004. godine. Komisija za državnu imovinu je bila u obavezi da izradi nacrt zakona o državnoj imovini, da utvrdi kriterije o utvrđivanju državne imovine. Prošlo je 20 godina od te komisije koja je imenovana – nismo dobili konkretan prijedlog“, kazao je Emrić.

On je naveo da je jedini dokument koji je dosad stigao do Kolegija Predstavničkog doma „prijedlog zakona o državnoj imovini kojeg je uputilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine“, ali da taj prijedlog nikada nije dostavljen Predstavničkom domu na razmatranje.

„Ranije je bilo nekih prijedloga koji nisu dobili podršku i stvar se što se tiče državne imovine – u smislu uređivanja, raspolaganja, upravljanja i korištenja državne imovine – još uvijek nije pomaknula“, rekao je on.

Govoreći o izjavama da ne postoji ustavni osnov za donošenje zakona o državnoj imovini, Emrić je kategoričan rekavši da ustavni osnov postoji.

„Postoji ustavni osnov. Ustavni osnov se crpi iz člana 1.1. Ustava Bosne i Hercegovine, člana 3.3.b i člana 4.4.e Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je donio nekoliko odluka u vezi sa državnom imovinom i utvrdio da je isključiva nadležnost za donošenje zakona o državnoj imovini od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine“, pojasnio je Emrić.

Dodao je da „niže administrativne jedinice ne mogu donositi odluke i zakone koji su u vezi sa državnom imovinom“, jer su to već utvrdile odluke Ustavnog suda BiH.

„Dakle, postoji ustavni osnov, sad je stvar ko ima politički stav o tome“, istakao je Emrić.

Podsjetio je i da je Vijeće ministara više puta mijenjalo odluku o radu Komisije za državnu imovinu, produžavajući rokove, te da je posljednji rok bio „31. mart 2022. godine“.

„Postoji i ustavni osnov, postoji i procedura koja je već bila u toku, koja je i sada u toku. Postoji odgovornost svih onih koji su sudjelovali u tim procedurama, a nisu konkretno isporučili zakon“, naglasio je on.

Na pitanje da li je, kao poslanik, tražio informacije o radu Komisije, Emrić je kazao da to u posljednjem periodu nije konkretno učinio, ali da je radio pripreme u tom pravcu.

„Iako sam izvršio pripremu prije nekih godinu i nešto dana, uvijek neke tekuće obaveze nametnute na koje moram reagirati odlače pažnju, ali u tom kontekstu svakako treba tražiti informaciju o radu te komisije“, rekao je.

Kako je istakao, Komisija je formirana kao stalno tijelo Vijeća ministara BiH i bila je u obavezi da podnosi izvještaje o svom radu.

„Članovi te komisije su predstavnici institucija Bosne i Hercegovine, predstavnici entiteta i najodgovorniji predstavnici institucija koji su vezani za državnu imovinu. To bi trebali biti stručnjaci, kompetentni rukovodioci koji su i u stručnom smislu, ali i u ovom radnom angažmanu vezani za pitanja državne imovine“, objasnio je Emrić, dodajući da to tijelo nije političko, već stručno i kompetentno da, neopterećeno političkim situacijama, da rješenja za ono što je Ustav i što je Ustavni sud naložio.

Petković: Bosna i Hercegovina nije titular državne imovine, već entiteti

Govoreći o pitanju državne imovine i aktuelnim raspravama u institucijama Bosne i Hercegovine, poslanik US u Predstavničkom domu PSBiH Milan Petković istakao je da državni parlament nema ustavni osnov da odlučuje o toj temi.

„Nije da nema volje, nego nema ustavnog i zakonskog osnova. Ne možemo raspravljati o nečemu što nije nadležnost. Sam Predstavnički dom, kao ni Dom naroda, nisu nadležni da raspravljaju o državnoj imovini, jer ona nije regulisana Ustavom Bosne i Hercegovine“, kazao je Petković.

Petković je ocijenio da je nametanje zakona „sila nad pravom“ i da to predstavlja poniženje za domaće zakonodavne organe.
„To je glupost i sramota, mogu slobodno reći – sila nad pravom. Nikada to neću prihvatiti, ni kao čovjek ni kao pravnik“, naglasio je.

Dodao je da Ustavni sud BiH pogrešno tumači odredbe Ustava, te da nigdje nije navedeno da je država titular imovine.
„Ustavni sud u svojim odlukama, uključujući odluke 1/11 i 9/19, tumači članove 1. i 3. Ustava, ali nigdje nije definisano da je država Bosna i Hercegovina vlasnik imovine. Naprotiv, član 3. jasno kaže da sve funkcije koje nisu izričito date institucijama BiH pripadaju entitetima“, istakao je Petković.

Pojašnjava da, prema ustavnim rješenjima, Republika Srpska upravlja imovinom na svojoj teritoriji.

„Član 68. Ustava Republike Srpske jasno propisuje da entitet upravlja svojom imovinom. Bosna i Hercegovina može raspolagati samo imovinom potrebnom za funkcionisanje svojih institucija, a ne imovinom entiteta“, naveo je.

Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH u predmetu kasarne u Bijeljini, Petković je rekao da sud preglasavanjem donosi politički motivisane odluke.

„Znamo ko glasa u tom sudu i kako se odluke donose. Sudije iz Republike Srpske su se povukle jer je to postao sud Bošnjaka i stranaca. Taj sud služi da provodi politike bošnjačkih stranaka“, ocijenio je.

Dodao je da je suština spora u tome što, prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina nije nastala kao centralizovana država, već kao zajednica dva entiteta.

„Bosna i Hercegovina je nastala agregacijom entiteta, i Republika Srpska i Federacija BiH unijele su svoj subjektivitet i svoju imovinu. Nijedan građanin Republike Srpske nikada neće prihvatiti da RS nema svoju imovinu“, poručio je.

Na pitanje da li će ikada poslanici iz Republike Srpske podržati zakon o državnoj imovini, Petković je odgovorio negativno.

„Nikada. Jer će onaj ko bi to uradio biti proklet od roda i poroda. Crvena linija je imovina i to je pitanje koje se nikada neće riješiti onako kako neki žele“, rekao je.

Govoreći o zloupotrebama državne imovine, priznao je da su takvi slučajevi postojali, ali da nisu ograničeni samo na jedan entitet.

„Zloupotrebe su postojale svuda nakon raspada Jugoslavije, najviše kroz proces privatizacije. Ali to nije razlog da se nadležnosti prenose na nivo BiH to, ništa ne bi riješilo“, istakao je.

Upozorio je da odluke Ustavnog suda i OHR-a mogu samo dodatno destabilizovati državu.

„Ustavni sud, želeći da izgradi državu BiH, prije će je srušiti nego što će je ojačati. Kada tumače Ustav, ne smiju ga izvrtati. Niko u Dejtonu ne bi potpisao mirovni sporazum da je tada rečeno kako Republika Srpska neće imati svoju imovinu“, zaključio je Petković.

federalna.ba