Bašić: Ne postoji argument da oduzeta imovina pripadne entitetima umjesto državi

Rizični potezi u rizičnim vremenima aktuelne vlasti. Korak nazad od Evropske unije, a korak bliže sivoj zoni. Ko želi profitirati od oduzete imovine, a ko državu gura na sivu listu Moneyvala? Ko baca kocke, a ko se kocka bh. privredom i sudbinom građana? Gosti emisije Plenum bili su Željko Bogut, Edis Ražanica i Emir Bašić.

Ražanica: Rizik od sive liste postoji, ali još ima vremena da BiH ispuni tražene uslove

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, govoreći o mogućnosti da Bosna i Hercegovina bude uvrštena na sivu listu međunarodnih tijela za nadzor finansijskih tokova, poručio je da rizik postoji, ali da još ima prostora da se poduzmu potrebni koraci prije konačne odluke.

Komentarišući optimizam da 5. maj neće biti negativan datum za BiH, Ražanica je kazao da je u ovom trenutku prerano iznositi konačne procjene, navodeći da će se status zemlje znati nakon plenarne sjednice planirane početkom juna.

„Rizik definitivno postoji i o njemu se s razlogom priča, međutim, možda bi bilo i neodgovorno s moje strane da u ovom trenutku iznosim neke stavove, obzirom da je 5. maj dovoljno blizu i ima još uvijek dovoljno vremena da se određene stvari poduzmu“, rekao je Ražanica.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina nema institucionalni problem niti problem kapaciteta, već da su izazovi vezani za specifičnost unutrašnjeg uređenja države. Dodao je da su međunarodne institucije i ranije pokazivale razumijevanje za takve okolnosti.

Podsjetio je i na ranije preporuke koje su upućene BiH, navodeći da je dio zahtjeva već ispunjen, dok je dio još u procesu realizacije.

„Kapaciteta imamo sigurno, znanja imamo sigurno, samo je pitanje da li imamo i dovoljno vremena da postignemo i dogovor i ispunimo ono što ova tijela od nas traže“, istakao je.

Govoreći o mogućim posljedicama eventualnog stavljanja BiH na sivu listu, Ražanica je upozorio da bi one danas bile ozbiljnije nego ranije, upravo zbog ekonomskog napretka koji je zemlja ostvarila u međuvremenu.

„Možda smo i prebrzo zaboravili kakve su posljedice sive liste bile. Međutim, danas bismo ih možda i više osjetili, obzirom na napredak koji je ekonomija Bosne i Hercegovine pa i bankarski sektor postigao u periodu nakon toga“, kazao je.

Na pitanje koliko je vremena potrebno da se povjerenje međunarodnog finansijskog tržišta vrati nakon gubitka, Ražanica je ocijenio da su uvrštavanje na sivu listu i gubitak povjerenja usko povezani.

„Postoje vrlo jasni kriteriji kako se određena zemlja može delistirati, međutim ne postoje jasno određena pravila kako vratiti povjerenje“, rekao je.

Dodao je da bi, ukoliko bi BiH završila na sivoj listi, unaprijed bilo poznato šta treba uraditi kako bi pri narednoj procjeni bila skinuta s nje, ali je naglasio da je proces vraćanja povjerenja međunarodnih institucija i investitora znatno složeniji i dugotrajniji.

Bašić: Oduzeta imovina ide u budžet, svi imaju korist od tog sistema

Emir Bašić, direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom i član radne grupe za izradu zakona o upravljanju nelegalno stečenom imovinom iznio je jasan stav:

„Imovina koju Sud Bosne i Hercegovine u krivičnom postupku trajno oduzme jeste imovina Bosne i Hercegovine, ne postoji nijedan argument da ta imovina postane vlasništvo entiteta.“

Objašnjava i suštinu zakonskog rješenja, naglašavajući da je rasprava o vlasništvu u velikoj mjeri politički prenaglašena:

„Svaka trajno oduzeta imovina mora ići u prodaju, ona će jedno kratko vrijeme imati titulara vlasništva, a potom ide u budžet i raspodjeljuje se na entitetske proračune onako kako to Vijeće ministara odredi.“

Bašić upozorava da je rad stručnjaka blokiran političkim intervencijama:

„Svi mi u radnoj grupi smo stručnjaci i znamo kako se ovaj posao radi, ali onog momenta kada se politika umiješala u naš rad, došli smo u situaciju zastoja u kojoj se sada nalazimo.“

Dodaje da izostanak konkretnih primjedbi na predloženi zakon dodatno problematizira proces:

„Ako tvrdite da zakon nije održiv, a ne date nijedan argument zašto bi drugačiji zakon trebalo napisati, dolazimo u situaciju da pomislimo da neko namjerno blokira njegovo donošenje.“

Ističe i važnost zakona u kontekstu evropskih obaveza:

„Ovaj zakon je izričito potreban zbog usklađivanja sa direktivom Evropske unije o povratu oduzete imovine i predviđa postojanje ovakvog sistema na državnom nivou.“

Govoreći o širem kontekstu i mogućim posljedicama zastoja, Bašić naglašava da rješenje donosi konkretne finansijske koristi:

„Federalna agencija je u posljednje dvije godine uplatila više od osam miliona maraka trajno oduzete imovine u budžet Federacije, taj novac se koristi za zdravstvo, socijalne potrebe i druge javne svrhe.“

Dodaje da bi koristi bile još veće na državnom nivou:

„Postoje predmeti u kojima je u inostranstvu blokirano i do 15 ili 30 miliona eura imovine, a upravo ovaj zakon predviđa procedure za njeno oduzimanje i upravljanje.“

Bašić naglašava da zakon nije prijetnja entitetima, već prilika:

„Tvrdim i garantujem da entiteti neće biti oštećeni, naprotiv, imat će korist od ovog sistema, jer se sredstva na kraju vraćaju kroz budžete.“

Posebno ističe potencijal za razvoj lokalnih zajednica:

„Zamislite lokalnu zajednicu u kojoj se oduzme imovina vrijedna deset miliona maraka, a ona dobije 30 posto, to može značiti višestruko povećanje budžeta i snažan razvojni zamah.“

Na kraju poziva na dijalog i depolitizaciju procesa:

„Jačanje državnih institucija ne znači isključivanje entitetskih, moramo razgovarati snagom argumenata i pokazati ozbiljnost ako želimo napredak na evropskom putu.“

Bogut: BiH na ivici povratka na sivu listu, ključni zakoni i dalje blokirani

Sekretar Ministarstva pravde, Željko Bogut, upozorio je da se Bosna i Hercegovina nalazi pred mogućim povratkom na sivu listu MONEYVAL-a, ističući da ključni zakoni još uvijek nisu usvojeni, uprkos međunarodnim obavezama.

„Čini se da smo sve bliže tom vraćanju na sivu listu MONEYVAL-a. Vidjeli smo kako je tekla posljednja sjednica Vijeća ministara, kada su dva ključna zakona skinuta s dnevnog reda“, rekao je Bogut.

Podsjetio je da je BiH već imala slično iskustvo.

„Mi smo već bili na sivoj listi 2015. godine, a proces skidanja s te liste trajao je oko tri godine. Nažalost, nismo ispunili sve preporuke MONEYVAL-a, niti sve što je Evropska komisija navela u izvještaju za 2025. godinu“, istakao je.

Naglasio je da, uprkos problemima, postoje određeni napori institucija.

„Možemo reći da institucije na državnom nivou ipak čine određene napore kako bi se preporuke ispoštovale, iako to nije dovoljno brzo ni efikasno“, kazao je.

Ukazao je na konkretne obaveze koje BiH mora ispuniti.

„Imamo obavezu donijeti dva zakona na državnom nivou – zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprečavanja finansiranja terorizma, koji je trenutno u Domu naroda, te zakon koji priprema Ministarstvo pravde, a koji nije usvojen na posljednjoj sjednici. Također, u Federaciji je potrebno uspostaviti registar stvarnih vlasnika“, naveo je.

Posebno je istakao značaj međunarodnog sastanka.

„Petog maja u Helsinkiju održava se sastanak FATF-a, gdje će predstavnici BiH imati priliku u direktnom dijalogu objasniti stanje i rokove za ispunjavanje obaveza“, rekao je Bogut.

Smatra da međunarodni akteri imaju određeno razumijevanje za situaciju u BiH, ali upozorava da to ne može biti izgovor.

„Složeno ustrojstvo Bosne i Hercegovine jeste činjenica, ali ne smije biti opravdanje za neispunjavanje obaveza na evropskom putu“, naglasio je.

Govorio je i o problemima u donošenju zakona.

„Često imamo situaciju da se ne može postići saglasnost o osnovnim konceptima zakona. Radne grupe urade kvalitetan posao, ali bez političkog dogovora ti zakoni ne mogu ići dalje prema Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini“, objasnio je.

Kao ključni problem izdvojio je neslaganja oko upravljanja oduzetom imovinom.

„Najveći zastoj je pitanje vlasništva nad oduzetom imovinom, posebno nekretninama. Tu postoje neslaganja s predstavnicima iz Republike Srpske, što blokira usvajanje zakona“, rekao je.

Ipak, smatra da postoji prostor za dogovor.

„Mislim da se ta neslaganja mogu prevazići. Potrebno je nastaviti razgovore i pokazati određenu fleksibilnost kako bi se došlo do rješenja“, istakao je.

Pojasnio je i stav Ministarstva pravde.

„Stav je da imovina oduzeta pred sudovima Bosne i Hercegovine treba biti u vlasništvu države, jer bi u suprotnom bilo potrebno mijenjati više zakona na državnom nivou“, naveo je.

Govoreći o samom zakonu, naglasio je njegove potencijalne koristi.

„Zakon predviđa da se dio sredstava od oduzete imovine vraća lokalnim zajednicama, što bi omogućilo da građani direktno osjete korist. Također, imovina se može dodijeliti institucijama poput domova zdravlja ili policijskih agencija“, rekao je.

Odbacio je tvrdnje da se radi o pitanju državne imovine u klasičnom smislu.

„Ovdje se ne radi o šumama, rijekama ili javnim resursima, već o imovini stečenoj krivičnim djelima, koja je privremeno u vlasništvu države do njene prodaje“, pojasnio je.

Zaključio je da je postignut značajan napredak, ali da ključni problem i dalje ostaje politički dogovor.

„Struka je uradila veliki dio posla i zakon je kvalitetan, ali bez rješavanja suštinskih neslaganja neće biti moguće njegovo usvajanje“, poručio je Bogut.

federalna.ba