U Plenumu o provjeri imovine sudija i tužilaca: Transparentnost ili pritisak?

Jesu li sudije i tužioci u Bosni i Hercegovini spremni na provjeru vlastite imovine? Zašto su prijave većine stigle u posljednji čas i šta će biti sa onima koji imovinske kartone još nisu dostavili? Koliko je tanka linija između privatnosti i korupcije? Može li ono što je standard u Evropskoj uniji postati i pravilo u BiH? Koliko smo daleko od reforme pravosuđa?

U Plenumu su govorili: Davor Bunoza, Nedim Ademović i Ivana Korajlić.

Ademović: Prijava imovine nije sporna, ali nisu osigurani uvjeti za implementaciju zakona

Deveti septembar je bio rok kada su svi nosioci pravosudnih funkcija trebali predati izvještaje, odnosno, svoje imovinske kartone. Pravni zastupnik sudija i tužilaca Nedim Ademović pojasnio je da se radi o obavezi prijavljivanja imovine svih sudija i tužilaca na vrlo opsežan način. Njih je u Bosni i Hercegovini oko 1.500, i to je obaveza kao i svih javnih dužnosnika da izlože javnosti svoju privatnu imovinu, imovinu najbližih srodnika, ljudi koji žive u domaćinstvu s njima, navodi Ademović.

„To je, na neki način, zadiranje u njihovo ljudsko pravo na privatnost i pravo na imovinu. To je obaveza koja nije sad uvedena kada je nastao spor. Ona je postojala i ranije, to su sudije i tužioci radili. Međutim, u jednom momentu međunarodna zajednica, prije svega Evropska komisija, na tom našem evropskom putu tražila je da se ta obaveza prijavljivanja imovine, izlaganja javnosti, reformiše, da ode u institucionalnom, proceduralnom u nekom materijalnom, pravnom smislu, mnogo dublje šire. I počelo se postavljati pitanje da li način reforme koji zahtijeva međunarodna zajednica, a provodi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine kroz zakone, i regulator Visoko sudsko i tužilačko vijeće kroz svoje podzakonske akte, provodi to na način koji je u skladu s Ustavom i standardima iz Evropske konvencije o ljudskim pravima. I kroz analizu 1.500 sudija i tužilaca čvrsto je stalo na stajalište da niko ne bježi od te obaveze, apsolutno niko, ali da način na koji se to radi, kako u zakonodavnom tako u procesnom, institucionalnom smislu, apsolutno ugrožava njihova ljudska prava, izlaže ih nesigurnost i opasnosti“, obrazložio je Ademović.

Prema njegovim riječima, jedna nedorečena i loše provedena reforma koju zahtijeva međunarodna zajednica, pretvara se u svoju suprotnost - umjesto da jača integritet sudstva i tužilaštva, ona otvara prostor da to postane još jedno sredstvo za pritisak na sudije i tužioce, i oni su, kako kaže, pokrenuli postupke.

„Ti postupci su pokrenuti su pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka, Sudom Bosne i Hercegovine protiv VSTV-a zbog nezakonitih pravilnika i drugih podzakonskih akata i pokrenut je postupak pred Ustavnim sudom da se ocijeni da li je zakon koji je uveo tu obligaciju za sudije i tužioce u skladu s ustavnim standardima i međunarodnim standardima koje zahtijeva“, kazao je.

Naglasio je da se ta borba vodi veoma intenzivno više od godinu dana, a kao rezultat toga VSTV i Parlamentarna skupština su, zbog prigovora sudija i tužilaca, neprestano mijenjali zakon, pravilnike i praksu ad hoc.

Ademović navodi da sudije i tužioci nemaju strah od prijavljivanja imovine prema strogo postavljenim kriterijima - to im nije strano jer su i ranije javno objavljivali podatke o svojoj imovini. Problem, kako ističe, leži u tome što se zakonska obaveza stvara i nameće, a nisu osigurani uvjeti za implementaciju zakona, istakao je on.

„Vi po zakonu, kad ste sudija i tužilac, morate da dostavite vrlo precizne, detaljne podatke o svim vašim srodnicima, djeci, bankovnim računima, adresama, nekretnina, vozila. Apsolutno morate da date nekome ko će početi obrađivati vaše lične podatke. Jedan od zahtjeva je bio da se operacionalizira odjel koji će čuvati, obrađivati, kontrolisati te podatke. Ako tražite od nas da dostavimo te podatke na tako opsežan način, morate imati instituciju koja će biti kao 'armirani beton', imuna od svakog vanjskog i unutrašnjeg pritiska. Jer, ako je institucija propusna, vi u stvari omogućavate da dođu ljudi do informacije o sudijima i tužiocima, koliko imaju djece, gdje žive, koja vozila vozi, na kojima adresa ima, koliko novaca ima i da vršite pritisak na sudije i tužioce u pojedinim predmetima“, smatra Ademović.

Bunoza: Prinuđeni smo donositi stroge zakone, javnost želi osobe s integritetom

Ministar pravde u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Davor Bunoza za Plenum je pojasnio svoju opredijeljenost ka reformama u pravosuđu, te važnost i prednosti postojanja Odjela za provjeru finansijskih izvješća.

„Mislim da je način sasvim transparentan i u skladu sa međunarodnim standardima, jer ne treba zaboraviti da smo ove zakone radili na temelju mišljenja Venecijanske komisije. Zakoni nisu savršeni, ali su puno bolji od onih koje smo imali. Vjerujem da većina sudaca i tužitelja radi pošteno, ali nažalost, zbog možda njih nekolicine ili manjeg dijela mora se provoditi provjera. Ko god pošteno radi, ne mora se bojati ničega. Dakle, ako želite biti sudac ili tužitelj, morate pristati na uvjete i morate shvatiti da javnost želi vidjeti da su to osobe sa integritetom“, kazao je ministar Bunoza.

Nadalje je ministar podsjetio, kako kaže, da se o ovim reformama na početku govorilo da su 'šminka, nebitan zakon', ali kako su sada pri provedbi imali 'jako puno opstrukcija'.

Opstrukcije su vršili, nastavlja ministar, oni 'koji nisu htjeli osigurati sredstva VSTV-u da formiraju Odjel za integritet'.

Prema riječima ministra, provjera imovine je neophodna bh. društvu radi njega samog, ne samo radi ispunjavanja obaveza prema EU.

„Zalažem se za punu potporu VSTV-u i da što prije, jednim klikom na tastaturi možemo vidjeti imovinske kartone sudaca i tužitelja, uz poštivanje zakona zaštite osobnih podataka - ne samo sudaca i tužitelja, već ministara i rukovoditelja“, potvrdio je Bunoza.

Na samom kraju je ocijenio kako smo sami došli do ove situacije, te da smo prinuđeni donositi stroge zakone kako bismo popravili stanje u našem pravosuđu.

„Rezultati neće doći preko noći, nit za godinu dana, ali će doći“, zaključio je ministar.

Korajlić: Transparentnost je preduslov za borbu protiv korupcije

Izvršna direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić je tokom emisije podsjetila da iako je mehanizam uspostavljen, još uvijek se ne zna kako će u praksi izgledati proces provjere.

“Odjel je konačno počeo sa radom, počeli su se dostavljati izvještaji i sada ćemo tek vidjeti kako će teći sam način provjere,” rekla je, dodajući da su tokom procesa usvajanja zakona uočene određene nedorečenosti – posebno kada je riječ o razmjeni informacija između institucija i opsegu lica na koja se odnose prijave imovine.

“Smatrali smo da čak ni obuhvat bliskih srodnika nije dovoljan i nikako se ne bih složila s tezom da su ove obaveze prestroge – u pitanju su standardi koji postoje i u drugim državama i trebaju važiti za sve nosioce javnih funkcija, uključujući i pravosudne funkcije,” naglasila je.

Veliki broj prijava, ali sankcije nedovoljno jasne

Prema njenim riječima, ohrabrujuće je da je većina sudija i tužilaca dostavila imovinske kartone. Ipak, zakon ne predviđa jasno definisane sankcije u slučajevima dostavljanja netačnih podataka ili njihovog izostanka.

“Ogromna je sada odgovornost na Odjelu. Ključno je da mu se obezbijede adekvatni resursi, da bude nezavisan i oslobođen bilo kakvih unutrašnjih i vanjskih pritisaka,” istakla je Korajlić.

Reakcije na ulogu stranih eksperata

U kontekstu nadzora međunarodne zajednice nad radom Odjela, Korajlić je podsjetila da su još ranije postojala upozorenja da bi se trebale jasnije propisati procedure o tome ko i kako vrši nadzor. 

“Kod nas su i institucije koje bi trebale biti nezavisne često pod utjecajem različitih politika. Zbog toga je došlo do uključivanja stranaca.”

Korajlić je također izrazila bojazan da "ako sada dopustimo da ovaj mehanizam padne, urušiće se i svaki sličan mehanizam u budućnosti. A to će biti zloupotrijebljeno.”

Potrebna sveobuhvatna reforma

Govoreći o neophodnim reformama, Korajlić je istakla da sam proces kontrole imovine nije dovoljan da bi se postigla nezavisnost pravosuđa. Potrebne su dublje promjene, uključujući način izbora članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), kao i transparentnije mehanizme odgovornosti i disciplinske postupke.

“Zakon o VSTV-u dugo se priprema, povučen je radi dorade. Nadam se da će se u izradu novog nacrta uključiti predstavnike pravosudne zajednice. Samo tako možemo doći do zakona koji će biti sveobuhvatan i primjenjiv u praksi.”

Na pitanje gdje se nalazi granica između privatnosti i borbe protiv korupcije, Korajlić je odgovorila jasno: “Transparentnost je preduslov za borbu protiv korupcije. Nije cilj podvrgavati nosioce ovih funkcija nečemu što će ih odvraćati da obavljaju tu funkciju, ali mora postojati veći stepen odgovornosti u odnosu na one koji rade na nekim drugim poslovima i imaju mnogo manju odgovornost.”

federalna.ba