Ustamujić: Cijena plina u BiH ostaje ista, među najnižim je u Evropi

Eksplozije na Bliskom istoku poljuljale energetsko tržište širom svijeta. Fizička šteta na energetskim postrojenjma i još razornija blokada Hormuškog moreuza prouzrokovaće ekonomske posljedice miljama daleko. Šta može Evropa, a pogotovo Bosna i Hercegovina? Ko u krizi traži rješenje, a ko vidi šansu? Gosti emisije Plenum bili su Vedran Lakić, Mirza Ustamujić i Nihad Harbaš.

Ustamujić: Trebamo otkinuti retrovizor i okrenuti se budućnosti

Snabdijevanje plinom u Bosni i Hercegovini trenutno je stabilno, a cijena za domaćinstva u martu neće se mijenjati. Potvrdio je to direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić, naglašavajući da je ranija odluka o načinu nabavke gasa bila ključna za očuvanje stabilnosti cijena.

„Snabdijevanje je stabilno. Još prije godinu i po dana smo od strane dobavljača imali ponudu da pređemo na opciju da nabavljamo gas preko berze. Mi smo odustali, išli smo na tzv. gasnu formulu što se danas pokazalo ispravnim. Danas sam potvrdio da se cijena u martu gasa neće mijenjati za stanovništvo“, rekao je Ustamujić.

On je pojasnio da je naredni rok za eventualne promjene cijene april, ali da trenutni trendovi na tržištu energenata pokazuju određene optimistične signale. „Kad je u pitanju iduća promjena ili rok kad se to mijenja, to je april. Međutim ono što je dobro u gasnoj formuli, veže se cijena nafte. Postoje neke vrlo, vrlo optimistične stvari koje se već dešavaju na tržištu“, naveo je.

Ustamujić je podsjetio da su evropska tržišta u prethodnom periodu pretrpjela snažan udar kada su u pitanju cijene gasa. „Cijena gasa je na berzi dostizala čak i preko 90% rasta. Bio je i ogroman udar na cijelu Evropu“, kazao je.

Dodao je da je zahvaljujući postojećem modelu određivanja cijene u Bosni i Hercegovini taj udar znatno ublažen.

„Naša odluka je bila takva da je naša cijena ista i ostati će u ovom mjesecu. Nadam se da iza aprila, kada dođu promjene, također neće biti velika. Iz razloga što promjena je bila 90% cijene na gasu na berzama dok je cijena nafte išla do nekih 12% u maksimalnom iznosu“, rekao je Ustamujić.

Prema njegovim riječima, čak i u slučaju nastavka nestabilnosti na tržištu, rast cijena u BiH ne bi bio ni približno velik kao u pojedinim evropskim državama. „Hipotetski da ostane ovakva situacija, neki udar koji je bio ne bi bio tako veliki kakve su pretrpile druge države. Jer gotovo 90% ili 100% rast je nevjerovatan koji se dešava“, dodao je.

Govoreći o kretanjima na tržištu, Ustamujić je naveo konkretne podatke o promjeni cijena gasa nakon početka krize. „Cijena kada je 28. februara krenuo napad bila je oko 30 eura po MWh. Samo 3. februara je već dosegla 62 eura, ona se već gotovo tih 90-100% odigla. Dva dana iza ona je na 53 eura, znači cijena je već pala sa tog 90%“, pojasnio je.

Dodao je da se sličan trend vidi i kod nafte. „Cijena barela u dolarima bila oko 67 dolara po barelu i ona sad ide oko 77 i varira, promjena sa 70 na 77 je otprilike 11 posto“, rekao je.

Prema njegovim očekivanjima, ukoliko dođe do smirivanja globalnih tenzija, moguće je da cijena ostane u približno istom rasponu. „Ukoliko dođe skroz do smirivanja, očekujem čak da se ponovi cijena ili da bude tek blago neko povećanje“, istakao je.

Ustamujić je naglasio da, uprkos ograničenjima u energetskom sistemu, Bosna i Hercegovina ima jednu od najnižih cijena gasa u Evropi. „Bosna i Hercegovina ima jednu od najnižih cijena u Evropi. Jedine niže cijene u Evropi od Bosne i Hercegovine imaju i Turska i Gruzija koje imaju vlastita nalazišta i Mađarska koja je sila u tome“, rekao je.

Podsjetio je da BiH ima samo jednu gasnu interkonekciju i nema skladišta gasa, što dodatno govori o važnosti dobrog upravljanja energetskim sektorom. „Mi smo zemlja koja ima jednu interkonekciju u zadnjih skoro 50 godina. Pored toga da nemamo skladišta, pored toga da nismo zemlja koja ima vlastita nalazišta“, kazao je.

Istakao je i da krize često mogu predstavljati priliku za razvoj. „Često neka kriza koju imamo, ne mora biti kriza, može biti šansa za neki novi početak“, rekao je.

Govoreći o dugoročnim rješenjima, Ustamujić je naglasio da je diversifikacija izvora energije ključna za stabilnost sistema. „Diversifikacija izvora. Ovo što radimo po pitanju južne interkonekcije i ostalog, jer vama ako dođe do poskupljenja jednog energenta, vama je bitno da imate alternativu u drugom energentu“, poručio je.

Dodao je da je veći broj gasnih interkonekcija važan i za konkurentnost tržišta. „Sa više interkonekcija mi dobijamo na konkurentnosti, dobijamo bolju cijenu, veći izbor. Mislim da je to put“, istakao je.

Na kraju je naglasio da se energetski sektor mora okrenuti budućnosti i ulaganjima. „Trebamo otkinuti retrovizor. Ne trebamo se baviti prošlošću da bi smo gledali budućnost. Mislim da je to osnovna poruka koju mi danas koristimo kada radimo, da se fokusiramo na budućnost i to očigledno daje rezultat“, zaključio je Ustamujić.

Lakić: Nema razloga za paniku – Federacija ima dovoljno energenata

Ministar energije, rudarstva i industrije FbiH, Vedran Lakić, poručio je da u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno nema ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju naftom i naftnim derivatima, uprkos zabrinutosti građana i povećanoj potražnji na benzinskim pumpama. Ističe da su određena poskupljenja posljedica globalnih dešavanja, ali da vlasti prate situaciju i spremne su reagirati ukoliko dođe do većih problema.

Ministar je na početku naglasio da razumije zabrinutost građana, ali smatra da nema razloga za paniku. „Moram malo relaksirati kompletnu situaciju u Federaciji BiH. Kada su energenti u pitanju, posebno nafta, trenutno nemamo veće poremećaje u snabdijevanju naftom i naftnim derivatima. Istina je da imamo određeno povećanje cijena, ali to je izazvano situacijom koja se dešava u svijetu.“

Dodaje da institucije prate razvoj situacije i da su spremne reagirati ukoliko bude potrebno. „Iskreno se nadam da ovo neće trajati dugo i da neće napraviti veće poremećaje. Ukoliko do njih ipak dođe, spremni smo da reagujemo kao ministarstvo, odnosno Vlada Federacije BiH. Na kraju krajeva, to nam je i obaveza.“

Govoreći o lekcijama iz ranijih kriznih situacija, Lakić priznaje da su u prošlosti propuštene određene prilike za jačanje energetskih kapaciteta. „Nažalost, u posljednjih desetak godina nismo izgradili nove naftne terminale koji bi nam sada omogućili da imamo značajnije rezerve i da kvalitetnije reagujemo u kriznim situacijama.“

Ipak, naglašava da se u posljednjem periodu intenzivno radi na jačanju infrastrukture i energetskih rezervi. „Operator Terminali Federacije završio je terminale u Blažuju i oni su već pušteni u rad, a dio kapaciteta je popunjen naftom koja može služiti kao rezerva u slučaju potrebe.“

Dodaje da se paralelno radi i na dodatnim kapacitetima. „Terminali u Bihaću trebali bi biti završeni tokom ove godine sa dodatnih 42 hiljade kubnih metara kapaciteta, što je značajna količina za područje Federacije Bosne i Hercegovine.“

Prema njegovim riječima, planirana je i obnova drugih skladišnih kapaciteta. „Pripremili smo i početak revitalizacije terminala u Živinicama koji su u prethodnom periodu, nažalost, bili devastirani i prodani u staro željezo. Naša je namjera da ih ponovo izgradimo i podignemo sigurnost snabdijevanja na veću razinu.“

Ministar ističe da se paralelno radi i na razvoju gasne infrastrukture koja bi u budućnosti trebala igrati sve značajniju ulogu. „Jedan od ključnih projekata je južna interkonekcija, ali radimo i na zapadnoj i sjevernoj interkonekciji. To su projekti koje razvija BH Gas zajedno s partnerima i institucijama.“

Naglašava da su to projekti koji su trebali biti realizirani ranije, ali da se sada intenzivno radi na njihovom razvoju. „Da su ti projekti realizirani ranije, danas bismo bili mnogo relaksiraniji kada je riječ o mogućim nestašicama energenata.“

Uprkos tome, ministar ponavlja da trenutno nema razloga za zabrinutost. „Poruka našim građanima je da trenutno nema velike bojazni kada je riječ o nestašici energenata. Građani često reagiraju preventivno i počnu kupovati čim čuju da se negdje u svijetu dešavaju problemi, pa zato vidimo i duže redove na benzinskim pumpama.“

Govoreći o strateškim rezervama, Lakić objašnjava da se one koriste samo u vanrednim okolnostima. „Postoje jasno definirane situacije u kojima se poseže za naftnim rezervama – to su vanredne okolnosti i ozbiljne nestašice. U ovom trenutku imamo dovoljne količine rezervi i nastavit ćemo ih dodatno povećavati u narednom periodu.“

Dodaje da su rezerve prvenstveno namijenjene za funkcionisanje ključnih institucija u slučaju ozbiljne krize. „U slučaju ekstremnih situacija, rezerve se koriste za najvažnije institucije – policiju, civilnu zaštitu, domove zdravlja, bolnice i druge službe koje moraju nesmetano funkcionisati.“

Zaključuje da institucije pažljivo prate situaciju i da je sistem spreman odgovoriti na eventualne izazove. „Kontrolišemo kompletnu situaciju. Da smo ranije razvijali terminale i gasnu infrastrukturu, danas bismo bili još sigurniji, ali i sada možemo reći da imamo kapacitete da izdržimo trenutne okolnosti.“

Harbaš: Energetski šok će biti kratkotrajan – ključ je u energetskoj neovisnosti

Stručnjak za energetiku, Nihad Harbaš upozorava da bi eventualna eskalacija sukoba na Bliskom istoku, posebno mogućnost zatvaranja Hormuški moreuz, mogla izazvati kratkoročne poremećaje na globalnom energetskom tržištu. Ipak, smatra da Bosna i Hercegovina ne bi trebala dugoročno osjetiti ozbiljne posljedice, te da je rješenje u jačanju domaće proizvodnje energije i diversifikaciji izvora snabdijevanja.

Harbaš objašnjava da bi prve posljedice bile vidljive kroz tržišne šokove. „Sigurno je da ćemo imati trenutni šok koji će se odraziti na geopolitičku situaciju i na tržišta koja zavise od uvoza energenata, a Bosna i Hercegovina je upravo takva ekonomija, posebno kada govorimo o nafti i gasu.“

Ističe da će dalji razvoj situacije zavisiti prije svega od trajanja sukoba. „U zavisnosti od toga koliko će sam sukob trajati i da li će doći do eskalacije, cijene će se stabilizovati. I ranije smo imali slične situacije – nakon svakog ovakvog događaja dolazi do rasta cijena koji traje određeno vrijeme.“

Dodaje da mala ekonomija poput bosanskohercegovačke može relativno brzo osjetiti promjene na tržištu. „Bosna i Hercegovina je mala ekonomija i ne treba veliki udar da bi ga osjetili i građani i privreda.“

Zbog toga smatra da se država mora dugoročno okrenuti vlastitim energetskim kapacitetima. „U narednom periodu moramo se fokusirati na ono što možemo sami uraditi – proizvoditi što više energije iz domaćih izvora i težiti energetskoj neovisnosti kroz diversifikaciju svih izvora snabdijevanja.“

Prema njegovim riječima, kratkoročne posljedice ne bi trebale biti dramatične. „Kratkoročno ne bismo trebali osjetiti velike posljedice, dok će se dugoročno tržište stabilizovati i prelaziti na druge izvore energije.“

Govoreći o mogućem trajanju krize, Harbaš podsjeća na iskustva iz rata u Ukrajini. „Ako se sjetimo situacije u Ukrajini, cijena jednog megavat-sata električne energije skočila je sa oko 100 na čak 1000 eura. Međutim, to je trajalo kratko i nakon toga su se cijene vratile na stabilniji nivo.“

Zbog toga očekuje da bi i trenutna kriza mogla biti relativno kratkog trajanja. „Vjerujem da će se ova situacija riješiti u roku od nekoliko mjeseci do pola godine.“

Naglašava da građani i privreda ne bi trebali strahovati od nestašica energenata. „Nestašice se dešavaju uglavnom u ratnim i vanrednim okolnostima. Vrlo je teško očekivati da ćemo doći u takvu situaciju.“

Dodaje da su najveće promjene obično vezane za cijene, a ne za dostupnost energenata. „Upitne mogu biti cijene i njihova dostupnost u određenim periodima, ali ne očekujem ozbiljne nestašice.“

Harbaš smatra da je važno nastaviti razvijati energetsku infrastrukturu i rezerve. „Vrlo je važno razvijati nove interkonekcije, ali i planirati skladišta gasa. Pored samog snabdijevanja, ključne su i robne rezerve energenata.“

Predlaže i šire formiranje energetskih rezervi koje bi mogle stabilizovati tržište u kriznim situacijama. „Godinama predlažemo formiranje robnih rezervi energenata – od plina do peleta i drugih energenata – kako bi država mogla reagovati kada dođe do naglog rasta cijena.“

Govoreći o potezima vlasti, Harbaš podsjeća na inicijative za privremeno smanjenje akciza na gorivo. „U parlamentarnoj proceduri već postoji prijedlog izmjena zakona o akcizama kojim bi se omogućilo da Saša Magazinović predložio mehanizam da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine može privremeno smanjiti akcize na naftne derivate.“

Ističe da je dugoročno najvažnije provođenje energetskih reformi i evropskih integracija. „Bosna i Hercegovina treba implementirati reformske mjere i plan rasta koji je usaglašen s Evropskom unijom, jer upravo kroz te procese možemo dobiti značajna sredstva za razvoj energetskog sektora.“

Dodaje da bi ta sredstva mogla značajno unaprijediti energetsku tranziciju. „Procjene govore o milijardama eura potencijalnih investicija, od čega značajan dio može biti usmjeren upravo u energetiku.“

Na kraju naglašava da energetska tranzicija ne zavisi samo od države, nego i od građana i privatnog sektora. „Energetska tranzicija ne može se osloniti samo na javna preduzeća. U nju moraju biti uključeni i građani i privreda – od ulaganja u solarne elektrane do sistema za skladištenje energije.“

Zaključuje da Bosna i Hercegovina ima potencijal za stabilniji energetski sistem, ali da je za to potrebna kombinacija reformi, investicija i dugoročnog planiranja.

federalna.ba