Turčalo i Huskić: EU nema jasnu strategiju za BiH, zemlja ostaje na margini interesa

Nova era OHR-a. Koga se pita šta to slijedi nakon Schmidta? Više suvereniteta ili više entiteta? Za stolom ili na stolu, može li BiH odgovoriti izazovu? Gosti emisije Plenum bili su Sead Turčalo i Adnan Huskić.

Turčalo: Evropa je pokazala slabost, a BiH ostavljena na 'rubu ruba' međunarodne politike

Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo govorio je o ostavci Christiana Schmidta, odnosima Evropske unije i SAD-a prema Bosni i Hercegovini, te mogućim posljedicama promjena unutar američke administracije na budućnost Ureda visokog predstavnika i Dejtonskog sporazuma. U razgovoru je upozorio na slabost evropske diplomatije, promjenu geopolitičkih odnosa i rizik od normalizacije secesionističkih politika u BiH.

Komentarišući ostavku Christiana Schmidta na mjesto visokog predstavnika, Turčalo je kazao da je još od dolaska nove američke administracije bilo jasno da postoji želja da Schmidt ode sa te funkcije.

“Ono što se već dugo znalo od dolaska nove administracije jeste da nova američka administracija je željela da Christian Schmidt ode”, rekao je Turčalo.

Dodao je da je Schmidta određeni period “čuvala” činjenica da Sjedinjene Američke Države nisu imale jasno rješenje ko bi mogao doći na njegovo mjesto, te da su se u opticaju ranije nalazila imena mađarskog i italijanskog diplomate.

Govoreći o reakcijama Evropske unije, Turčalo smatra da podrška koju je Brisel pružao Schmidtu više govori o slabosti same Unije nego o stvarnoj političkoj snazi koju posjeduje.

“Evropska unija je još jednom kao u mnogo slučajeva pokazala slabost”, naveo je, dodajući da EU nije bila spremna ulaziti u sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama ni u slučaju visokog predstavnika, kao ni po pitanju južne interkonekcije.

Prema njegovim riječima, evropske institucije ostale su nespremne nakon dolaska nove administracije u Washingtonu, posebno zbog odnosa prema Evropskoj uniji koji dolazi iz određenih ideoloških krugova američke politike.

“Evropa je ostala nesnađena”, ocijenio je Turčalo, podsjećajući da Evropska unija nije izvukla pouke iz prve administracije Donalda Trumpa.

Govoreći o položaju Bosne i Hercegovine u takvim okolnostima, Turčalo je rekao da se država nalazi na margini interesa velikih međunarodnih aktera. “Mi smo tu naravno na rubu ostavljeni, na nekom rubnom rukavcu margine Evropske unije, ali bukvalno. Rub ruba”, izjavio je.

Smatra da je cilj pritisaka na Schmidta bio pokazati da se može politički ukloniti ključna figura međunarodne zajednice u BiH, ali i otvoriti prostor za izbor novog visokog predstavnika bez značajnijeg utjecaja Evropske unije.

Turčalo je upozorio i na dugoročne posljedice politike aktuelne američke administracije, navodeći da je već u kratkom periodu napravljena ozbiljna šteta po demokratske institucije i transatlantske odnose. “Dovedeno je vjerovanje u politički sistem, dovedeno je u suštini pitanje vjerovanja u demokraciju kao takvu”, rekao je.

Posebno problematičnim vidi mogućnost da budući visoki predstavnik bude korišten za, kako je naveo, “normalizaciju politike secesionizma” i dodatno produbljivanje etno-teritorijalnih podjela unutar Bosne i Hercegovine.

Govoreći o domaćim političkim akterima, Turčalo je kritikovao izostanak koordinisanog diplomatskog djelovanja prema ključnim evropskim i svjetskim centrima odlučivanja.

“Ne postoji zajednička strategija kako u ovakvim uvjetima postići neku vrstu utjecaja kako Ured u budućnosti ne bi služio za tu vrstu normalizacije”, upozorio je.

Na kraju je ocijenio da pojedini signali iz američke administracije otvaraju prostor za reinterpretaciju implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, što bi moglo voditi i okončanju uloge Ureda visokog predstavnika u BiH.

“Kada smo čuli taj govor koji naginje u tom pravcu, otvara se upravo prostor da se Dejtonski mirovni sporazum, njegova implementacija reinterpretira kao okončan proces i okončanje i same uloge Ureda visokog predstavnika”, zaključio je Turčalo.

Huskić: Evropska unija nema jasnu viziju za Zapadni Balkan, BiH ostaje na vjetrometini globalnih promjena

Profesor međunarodnih odnosa, Adnan Huskić, izjavio je da su poruke visokog predstavnika Christiana Schmidta prvenstveno bile usmjerene prema evropskoj javnosti, s ciljem da upozore Evropsku uniju da Bosna i Hercegovina ne smije biti posmatrana kao trajno stabilizovano pitanje.

„Mislim da je dosta stvari koje je gospodin Schmidt pomenuo u svom govoru u Savjetu bezbjednosti i kasnijim intervjuima bilo primarno usmjereno prema javnosti u Evropskoj uniji, a ne prema javnosti u Bosni i Hercegovini“, rekao je Huskić.

Naglasio je da u evropskim političkim krugovima BiH više ne vide kao potencijalno sigurnosno žarište.

„Malo ko u Evropskoj uniji ozbiljno razmatra mogućnost da bi u Bosni i Hercegovini moglo doći do ozbiljnijeg političkog urušavanja koje bi proizvelo sigurnosni problem“, kazao je.

Dodao je da evropske institucije trenutno imaju druge prioritete. „Ukrajina, odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kina i globalni geopolitički preustroj trenutno su važniji za Evropu“, naveo je Huskić.

Ipak, smatra da Evropska unija nema jasnu strategiju prema Zapadnom Balkanu. „Evropa se nalazi u procesu unutrašnjeg preispitivanja i nema jasnu viziju šta i kako dalje prema regionu Zapadnog Balkana“, rekao je.

Govoreći o unutrašnjem položaju Bosne i Hercegovine, upozorio je da je država izrazito ranjiva na spoljne utjecaje. „Bosna i Hercegovina je daytonskim ustrojstvom dizajnirana kao država otvorena uticajima izvana“, istakao je.

Ocijenio je da globalne političke promjene direktno utiču i na domaću političku retoriku. „Vidimo kako se retorika u BiH mijenja paralelno sa radikalnim promjenama koje se dešavaju u svijetu“, kazao je.

Posebno je upozorio na promjene u međunarodnim odnosima. „Trendovi su iznimno negativni, a BiH sama nema mogućnost da adekvatno reaguje na takve procese“, rekao je Huskić.

Dodao je da Bosni i Hercegovini i dalje treba međunarodna stabilnost i prisustvo OHR-a. „Nama je potrebno stabilno regionalno okruženje, stabilnija globalna slika i zbog toga nam OHR i dalje treba“, naveo je.

Govoreći o mogućem izboru novog visokog predstavnika, Huskić je rekao da se sve više otvara pitanje odnosa velikih sila prema ulozi OHR-a. „Vidimo da se sve češće govori o tome da budući visoki predstavnik treba biti prihvatljiv za sva tri naroda“, kazao je.

Istakao je da se iz međunarodnih poruka može iščitati smanjenje političkog kapaciteta OHR-a. „Sve se više govori o ograničenom ili smanjenom kapacitetu visokog predstavnika“, rekao je.

Kao ključno pitanje izdvojio je državnu imovinu i energetsku infrastrukturu. „Pitanje državne imovine postalo je pitanje svih pitanja“, naveo je Huskić.

Posebno je ukazao na projekat južne interkonekcije. „Južna interkonekcija se vrlo jasno pominje u izjavama američkih zvaničnika i vidi se da je to trenutno jedan od glavnih interesa Sjedinjenih Američkih Država u BiH“, rekao je.

Ocijenio je da iza međunarodne užurbanosti postoji politički razlog. „Mislim da postoji žurba da se određeni procesi završe prije izbora u Sjedinjenim Američkim Državama i eventualnih političkih promjena u Washingtonu“, kazao je.

Dodao je da postoji bojazan od drugačijeg odnosa američkog Kongresa prema regionu nakon izbora. „Ako bi došlo do političkih promjena u Kongresu, pitanje Zapadnog Balkana moglo bi ponovo biti otvoreno na drugačiji način“, istakao je.

Govoreći o odnosu administracije Donalda Trump prema Evropskoj uniji, Huskić je rekao da se EU više ne posmatra kao poželjan partner. „Evropska unija se danas u određenim političkim krugovima u Washingtonu posmatra kao problem, a ne kao partner“, rekao je.

Dodao je da iza toga stoji i ekonomska logika. „Evropska unija je snažan pregovarač u trgovinskom smislu i nekima bi odgovaralo njeno slabljenje kroz jačanje pojedinačnih država“, naveo je Huskić.

Posebno je kritikovao promjene u američkoj politici. „Ovo više nije mala politička promjena, nego duboki potres unutar najmoćnije države svijeta“, rekao je.

Ocijenio je da je današnja američka administracija izgubila raniji međunarodni normativni karakter. „Sjedinjene Američke Države su godinama bile simbol međunarodnog prava, institucija i demokratskih principa, a danas govorimo o potpuno drugačijem modelu politike“, zaključio je Huskić.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.