“Ovo je nacija prava, ne vojna država”: Sud zaustavio Trumpa u novom pokušaju slanja nacionalne garde

Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da rasporedi pripadnike Nacionalne garde u nekoliko američkih gradova izazvala je snažan val pravnih osporavanja i političkih reakcija. Dok Trump tvrdi da je riječ o nužnoj mjeri za “uspostavljanje reda” u gradovima pod kontrolom demokrata i za podršku njegovim inicijativama u vezi s deportacijama, brojni guverneri i lokalni zvaničnici poručuju da se radi o zloupotrebi ovlasti koja prijeti eskalacijom sukoba i narušavanjem ustavnog poretka.

Val tužbi protiv Trumpove odluke

Guverneri saveznih država Illinois, Kalifornija i Oregon otvoreno su se usprotivili Trumpovim potezima. Illinois je u ponedjeljak podnio tužbu tražeći od saveznog suda da blokira raspoređivanje vojnika u Chicago, dok je savezni sudac u Oregonu u nedjelju privremeno zaustavio slanje pripadnika Nacionalne garde iz Teksasa i Kalifornije u Portland. Ove tužbe predstavljaju najnoviji krug u sve većem broju pravnih bitki između Trumpove administracije i saveznih država koje odbijaju podržati njegovu upotrebu vojske za domaće političke ciljeve.

Šta je Nacionalna garda i ko je kontrolira?

Nacionalna garda je vojna formacija koja djeluje na nivou svake savezne države, a čiji je primarni zadatak pružanje pomoći u vanrednim situacijama – od prirodnih katastrofa do velikih protesta. Svi američki savezni subjekti – 50 saveznih država, Distrikt Kolumbija te teritoriji poput Guama, Portorika i Američkih Djevičanskih otoka – imaju vlastite jedinice Nacionalne garde. Iako se garda može rasporediti i u inostranstvu, njena se aktivnost u zemlji najčešće odnosi na podršku civilnim vlastima.

Iako je formalno podređena Ministarstvu odbrane, Nacionalna garda prvenstveno djeluje po nalogu guvernera svake države. Guverner ima ovlast da aktivira jedinice garde u hitnim situacijama, a može i zatražiti dodatnu pomoć od predsjednika ili drugih država. Važno je naglasiti da Nacionalna garda ima ograničene ovlasti – njeni pripadnici ne mogu hapsiti, pretresati ili provoditi zakon. Zakon poznat kao Posse Comitatus Act strogo ograničava mogućnost da savezna vlada koristi vojsku u civilne svrhe unutar zemlje.

Trumpovi pokušaji zaobilaženja procedura

Trump je tokom svog mandata više puta pokušao zaobići standardne procedure raspoređivanja Nacionalne garde. U junu je preuzeo kontrolu nad kalifornijskom gardom i poslao je u Los Angeles kao odgovor na proteste protiv imigracijskih racija, uprkos protivljenju guvernera Gavina Newsoma. Kalifornija je tada podnijela dvije tužbe – jednu protiv Trumpove odluke o preuzimanju garde, a drugu zbog kršenja Posse Comitatus Acta. Iako je prvostepeni sud stao na stranu države, žalbeni sud je kasnije presudio u korist predsjednika.

Slična situacija ponovila se i ovog ljeta, kada je stotine pripadnika Nacionalne garde raspoređeno u Washington D.C. zbog, kako je Trump rekao, “potpunog i totalnog bezvlašća”. Nedavno je odobrio slanje 300 pripadnika garde u Chicago, navodeći proteste ispred imigracijskih centara kao razlog. Demokratski guverner J.B. Pritzker optužio je Trumpa da pokušava “proizvesti krizu” i odmah podnio tužbu.

Trumpova odluka da pošalje gardu i u Portland, Oregon, ponovo je zaustavljena – ovoga puta od strane savezne sutkinje Karin Immergut, koju je ironično upravo on imenovao tokom svog prvog mandata.

Na kojoj se pravnoj osnovi Trump poziva?

Trump se poziva na malo poznatu odredbu američkog vojnog prava – 10 U.S. Code § 12406, koja predsjedniku daje pravo da pozove pripadnike Nacionalne garde u federalnu službu u slučaju “invazije” ili “pobune protiv vlade Sjedinjenih Država”. U junu je upravo ovaj zakon iskoristio da federalizira 2.000 pripadnika garde u svrhu podrške misijama imigracijske službe ICE. Ministar odbrane Pete Hegseth pozvao se na isti zakon kada je 28. septembra rasporedio 200 pripadnika oregonske garde u federalnu službu. “U potpunosti vjerujemo u predsjednikovu pravnu ovlast da to učini”, izjavila je 6. oktobra glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. “Uvjerena sam da ćemo pravno dobiti ovaj slučaj.”

Zašto Trump insistira na slanju trupa u Portland?

Protesti u Portlandu proteklog vikenda, održani ispred zgrade Imigracijske i carinske službe (ICE), bili su povod za novu eskalaciju. Demonstranti su protestovali protiv Trumpove politike masovnih deportacija, a sukobili su se s federalnim snagama sigurnosti, među kojima su bili pripadnici Ministarstva domovinske sigurnosti i Carinske i granične službe (CBP). Policija Portlanda je 4. oktobra uhapsila dvije osobe zbog “agresivnog ponašanja” i odbijanja naređenja, dok je federalna policija koristila suzavac i dimne bombe kako bi razbila skup.

Trump je tvrdio da “grad gori”, no guvernerka Oregona Tina Kotek poručila je da “nema nikakve pobune, niti prijetnje nacionalnoj sigurnosti”. Unatoč tome, administracija je pokušala poslati 200 pripadnika kalifornijske garde u Oregon – što je sutkinja Immergut ponovno blokirala, naglasivši: “Ovo je nacija ustavnog prava, a ne vojna država.”

Trumpova administracija najavila je žalbu na odluku, čime se otvara novi krug sudskih bitki oko pitanja koliko daleko predsjednik može ići u korištenju vojske za unutrašnje političke svrhe.

Politički sukob s dalekosežnim posljedicama

Slučaj Trump protiv saveznih država mogao bi postati presedan u definiranju granica predsjedničkih ovlasti u Sjedinjenim Državama. Dok njegove pristalice  tvrde da su njegovi postupci opravdani potrebom za “uspostavljanjem reda”, protivnici upozoravaju da bi federalizacija Nacionalne garde bez saglasnosti država mogla otvoriti vrata zloupotrebi moći i eroziji demokratskih principa. Bez obzira na ishod, jedno je sigurno – sukob između Bijele kuće i demokratskih država ponovo je ogolio duboke političke i institucionalne podjele u američkom društvu.

federalna.ba/BBC