Urednica emisije Lejla Hodžić.

Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid 1995. godine u Srebrenici - OVO JE PEČAT NA ISTINI

Rezolucijom o Međunarodnom danu sjećanja i komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici 1995. Generalna skupština UN napominje da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica od počinjenog genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno najmanje 8372 osobe, hiljade porodica raseljeno i razorene zajednice. U tekstu Rezolucije članice Generalne skupštine UN pozivaju države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i putem svojih obrazovnih sistema, razvojem odgovarajućih programa, također u sjećanje, prema sprečavanju poricanja i iskrivljavanja te pojave genocida u budućnosti. Naglašava se važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojnog pokopa, te poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji još nisu izvedeni pred lice pravde. U tekstu Rezolucije pozivaju se sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, ali se i moli glavnog tajnika da uspostavi program za informiranje pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”. 

U Otvorenom studiju govore Kada Hotić, Murat Tahirović, Sonja Biserko, Saliha Đuderija i Lamija Grebo.

Suština Rezolucije o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid 1995. godine u Srebrenici je sjećanje, edukacija i prevencija.

Kada Hotić  potpredsjednica Pokreta „Majke enklava Srebrenica i Žepa“:

Ova rezolucija je pečat na istini. Ovom Rezolucijom se ništa ne mijenja , sem što svijet, Generalna skupština UN-a, konačno prihvata i obznaniće tu istinu, da se pamti, da se 11. juli svake godine obilježava, da je to jedna satisfakcija za žrtve.

Što se tiče negatora , oni će i dalje negirati. To je njihov problem. Ako budu savjesni i pametni prihvatiće istinu radi ozdravljenja ovog naroda sa ovog prostora.

Mrtvi se ne mogu vratiti a istina se mora prihvatiti. Kakva je takva je. Nažalost da nije bilo , da smo ostali ljudi. Ali nismo. Ima njih još uvijek, onih iz ratne 1992., koji podržavaju zločince, koji opravdavaju zločin, koji ga negiraju, umanjuju, ublažuju kako bi ... ne znam samo kakav cilj žele postići, kaže Kada Hotić naglašavajući da su najznačajnije presude Haškog tribunala koji je osudio ratne zločine.  

Murat Tahirović predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u BiH.

Posmatrajući šta se sve dešavalo u prethodnom periodu i zašto je došlo do svega ovoga , onda je činjenica da Rezolucija sama po sebi neće donijeti ništa epohalno, da je ona u suštini samo potvrda onih činjenica koje je utvrdio Medjunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Medjunarodni sud pravde. Ali je u svakom slučaju neophodna, upravo iz razloga što smo imali ovih dana jedno nevjerovatno negiranje , jedno nevjerovatno odupiranje i pokušaje da se omalovaže žrtve u Bosni i Hercegovini. I to sada je vidio cijeli svijet, kaže Tahirović.

Sonja Biserko  predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji smatra da je Rezolucija o Medjunarodnom danu sjećanja i komemoraciji genocida u Srebrenici 1995. dobra poruka za sjećanje, edukaciju i prevenciju, važna žrtvama ali mnogo važnija opomena Srbiji:

Mislim da je mnogo važnija opomena Srbiji. Kao što znamo, decenijama negira, poriče i glorifikuje ratne zločince. Mislim da je pravi inicijator te Rezolucije Srbija i da je Zapad, odnosno svet najzad reagovao na adekvatan način , malo sa zakašnjenjem ali bi moglo biti važna poruka, odrednica,  za buduće ponašanje srpskih elita. U ovom trenutku ne možemo to očekivati, s obzirom na ono što smo svedočili u protekla dva meseca jer je to samo pokušaj da se oni koji su učestvovali i koji su zastupali taj projekat kriju iza kolektiviteta, odnosno čitavog srpskog naroda, što je jedan zločin prema srpskom narodu. Nažalost kampanja koja je vodjena poslednja dva meseca se duboko primila u društvu i tu osim negiranja ima i važnu poruku za građane Srbije, da je predsednik Vučić jedini branitelj srpstva i Srba, ali istovremeno je i u funkciji izbora koji treba da se održe 2. juna jer su decembarski izbori poljuljali njegovu samouverenost, naglašava Biserko.

Saliha Đuderija članica Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BIH:

Ono što je važno jeste da je ovo akt najvišeg tijela UN-a, koji zapravo ima pravo da nadgleda stanje u medjunarodnom prostoru, u zemljama članicama UN-a, kada je ugrožen mir, sigurnost. I na neki način Generalna skupština UN-a ima i treba, i ima potrebu da reaguje. I to je jedan krajnji izraz volje, odnosno stava ili poziva zemljama članicama da se pridržavaju onog što su obećale, odnosno onog što su potpisale članstvom u UN-u, prihvatanjem mandata u UN, njegovih tijela koja djeluju u interesu svih zemalja članica. Iz tog razloga, ovo je zaokruživanje jednog procesa, ono nije naredbodavno jer tako ne djeluju medjunarodni standardi, norme i rezolucije, iako mogu biti nekad i naredbodavne, u ovom slučaju nisu. Ali je poziv zemljama da se pridržavaju onog što su obećale. Mi na osnovu tih vrijednosti, koje su davno počele još završetkom Drugog svjetskog rata , dakle pokušamo da poboljšamo stanje, naglašava Saliha Đuderija pojašnjavajući značaj Rezolucije u medjunarodnim okvirima.

Lamija Grebo iz Balkanske istraživačke mreže ističe kako osim Dana sjećanja 11. jula, Rezolucija otvara i nove mogućnosti veoma važne za vrijeme u kojem živimo ali i za buduće generacije, u smislu sprečavanja negiranja genocida i prevencije. Osvrnula se i na izmjene Krivičnog zakona, koje je proglasio visoki predstavnik o kažnjivosti negiranja genocida:

Mi tek sada imamo nakon tri godine , od donošenja tog zakona , odnosno dopuna – sudske procese. Dakle, evidentno je da je kod nas to negiranje dostiglo takav nivo, da smo morali zakon da korigujemo, a onda je trebalo još tri godine, odnosno pravosuđu da počne da procesuira. S druge strane je to , u vezi sa genocidom, je upravo to što se negiraju sudski utvrđene činjenice. Medjunarodni sudovi, domaći sudovi su utvrdili da je u Srebrenici počinjen genocid. Dakle, tu nema dvojbe. Mi imamo čitav dio zemlje ili regije koja to negira. Ova Rezolucija može u tome pomoći u tom smislu, smatra Lamija Grebo/BIRN/.

Tekst Rezolucije finaliziran je i o njemu je glasala Generalna skupština UN-a 23. maja 2024. godine. Nacrt Rezolucije o Međunarodnom danu promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici uvršten je u dnevni red 82. Plenarne sjednice Generalne skupštine UN pod tačkom Kultura mira. Do ovog dana 39 članica su podržale i kosponzori su Rezolucije, a njeni inicijatori su Njemačka i Ruanda. Među tim državama su Velika Britanija, Irska, Francuska, Italija, Austrija, Belgija, Danska, Finska, Estonija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Švedska, Poljska, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Turska, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Čile, Jordan, Malezija i druge.

Otvoreni studio Srebrenica Rezolucija o genocidu u Srebrenici rezolucija o Srebrenici
Novi Sad posjeta Memorijalni centar Potočari Memorijalni centar Srebrenica - Potočari Memorijalni centar Potočari Srebrenica
0 15.06.2024 21:13
Rezolucija o genocidu u Srebrenici rezolucija o Srebrenici
0 14.06.2024 20:48
Mreža Srebrenica
0 11.06.2024 21:10
Okružno javno tužilaštvo Bijeljina Milorad Dodik Srebrenica
0 11.06.2024 20:31
protestna šetnja prosvjedna šetnja šetnja Srebreničanke Srebrenica Potočari
0 11.06.2024 17:15