videoprilog Adne Sušić (Dnevnik 2)

Odbrana ustavno-pravnog poretka ključna za očuvanje integriteta BiH

Secesionistička politika i nepoštivanje državnih instituacija Bosne i Hercegovine se nastavlja. Urušavanje BiH je glavni cilj, a mnogobrojne poruke s nedavnog obilježavanja neustavnog dana RS-a to su i potvrdile.

Politička kriza u našoj zemlji ne jenjava ni nakon američkih sankcija. Odbrana ustavno-pravnog poretka države je ključna za očuvanje integriteta BiH, poručeno je s online debate organizirane u Kopenhagenu, a povodom trenutne krize u BiH i bojazni da bi mogla eskalirati.

Da li će potezi Zapada uroditi plodom, da li će uopšte biti dovoljni za poboljšanje trenutno veoma loše političke situacije u BiH ili ćemo sami morati tražiti druga rješenja za unutarnja neslaganja i narušavanje Ustava? 

Pitanja sve više, a odgovora malo.

“Kao što svi znamo, prethodni mjeseci su bili tragični u BiH, dešavaju se stvari zbog kojih smo svi u strahu da bi se historija mogla ponoviti, pod tim naravno posebno mislim na odluku eniteta Republika Srpska da ide svojim putem, formira vlastite institucije, ostavljajući sve nas zabrinute šta bi budućnost mogla donijeti”, kaže Martin Lidgard, predsjednik odbora za vanjsku politiku Parlamenta Danske.

A namjera za formiranjem vlastitih institucija nije jedini problem, secesionizam kao sinonim za entitet RS mnogo je širi, te koči državu BiH na svakom njenom koraku.

"Ekstremizam promovisan kroz holokaust i poricanje genocida, slavljenje osuđenih ratnih zločinaca i sistematsko plasiranje lažnih vijesti. Ove politike i retorike imaju za cilj da umanje važnost demokratije zadnjih 20 godina. Zbog neintegracije BiH u EU ove poltike i namjere se hrane i rastu", rekla je Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH.

Porast ovih politika i retorika, kako kažu, utječe, ne samo na stabilnost u BiH nego i na cijelu regiju Zapadnog Balkana, zbog čega je teritorijalni integritet BiH ne samo fraza nego vrlo važna stavka o kojoj bi svi trebali brinuti.

"Društvo u BiH bi moglo da uradi mnogo više. Mnogo je zabrinutosti i straha, a neki ljudi osjećaju da bi stvari mogle postati i gore. Ohrabrio bih ih sve da ustanu i zauzme položaj i stav", istakao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Stav naroda svakako će se vidjeti u izbornoj godini, ali pitanje je kako će se situacija odvijati do oktobra. Šutnja i čekanje možda više nisu opcija.

"Srbija ne odustaje od svojih aspiracija prema Republici Srpskoj, a mnogobrojni dokumenti i radovi ugrađeni su u tu politiku. U Banjoj Luci 9. januara sve izjave su navodile da je Milorad Dodik spreman za svoje posljednje secesionističke korake", naglasila je Sonja Biserko, osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. 

Za ljude koji žive u BiH, provokacije i nemiri nisu ništa novo, međutim ovaj put ulijevaju strah od ponavljanja perioda od 1992. godine. Ipak, upravo strah razlog je šutnje i čekanja.

"Bojim se da opasnost nacionalizma nije dovoljno shvaćena, a balkanizacija Evrope je samo pitanje vremena. Jedini spas je imati slobodne izbore s legitimnim političarima koji će štititi ljudska prava i dostojanstvo, a ne nacionalne predstavnike", poručio je Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava. 

A nedostatak ljudskih prava i dostojanstva, što je inače i jedno od odličja demokratskih odnosa, kako kažu, predstavlja BiH kao nefunkcionalnu državu, čiji napredak je blokiran na većini polja mogućeg rasta i razvoja.

federalna.ba

BiH politička kriza integritet