Od površinskog kopa do regionalne sanitarne deponije
Prva sanitarna deponija čvrstog otpada u Tuzlanskom kantonu napravljena u skladu sa svim EU standardima svečeno je otvorena nakon višegodišnje izgradnje, a opsluživat će Živinice, Banoviće i Kladanj s oko 100.000 stanovnika. Krajni cilj izgradnje deponije Eko-Sep, kako navode predstavnici lokalnih zajednica, nije samo deponovanje otpada, nego reciklaža i šansa za proizvodnju energije iz otpada.
Prostor nekadašnjeg površinskog kopa Višća sada je moderna sanitarna deponija za odlaganje otpada. Ovaj decenijski projekat rezultat je sinergije Grada Živinice te općina Banovići i Kladanj, a ukupno je do sada uloženo 20 miliona maraka.
“Ukupni kapacitet ove sanitarne deponije je milion tona. A dnevne potrebe da bismo bili samoodrživi je od 100 do 150 tona dnevno”, navodi Selmir Šljivić, direktor JP Eko-Sep Živinice.
“Cijeneći da ova oblast ostavlja velike mogućnosti razvoja, Vlada Tuzlanskog kantona mogla bi se uključiti u svim narednim fazama i biti podrška ne samo našim gradovima i općinama koje trenutno jesu involvirane u ovaj projekat, nego i one koje će to svakako biti”, poručio je Irfan Halilagić, premijer Tuzlanskog kantona (SDA).
Količina otpada se svakodnevno povećava, dok prostora za njegovo odlaganje sve više nedostaje. Izgradnjom deponije Eko-Sep, Živinice, Banovići i Kladanj rješavaju se i divljih deponija. No, ključ uspjeha je u primarnoj selekciji i reciklaži.
“Ako budemo nastavili samo dovoziti otpad, nismo dobili ono što smo tražili. Ovdje treba da upravljamo otpadom. Primarnu selekciju moramo da rješavamo na nivou lokalne zajednice. Tu svijest moramo da podignemo kad je u pitanju reciklaža”, naglasio je Mehmed Hasanović, načelnik Banovića (PDA).
“Ovaj projekat vidimo kao razvojnu priliku za tuzlansku regiju, jer želimo da nastavimo s ovim trendom i da u sljedećoj fazi učinimo iskorak da stvorimo uslove za recikliranje otpada”, poručio je Began Muhić, gradonačelnik Živinica (SDA).
“Mislim da će deponija biti regionalna i da će za cijeli kanton biti mjesto gdje ćemo propisno odlagati otpad, onda prerađivati i pretvarati u korisne svrhe”, izjavio je Edis Šarić, načelnik Općine Kladanj (SDA).
Izgradnja deponije finansirana je grantom od dva i po miliona eura iz Švedske, pet miliona eura kredita EBRD-a i 360 hiljada kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan.
“Ovo je bio jako dobar primjer kooperacije između tri opštine i Evropske unije, te njene članice Švedske, da bi se postigao ovaj značajan rezultat”, naglasio je Stefano Ellero, voditelj Odjela za saradnju pri Delegaciji EU u BiH.
“Kroz Investicijski grant Švedska vlada je pomogla finansiranje ključne infrastrukture u ovoj deponiji i, naravno, pomogla je građane ove tri opštine”, dodala je Brigitta Jansson, zamjenica voditelja Odjela razvojne saradnje pri Ambasadi Švedske u BiH.
Krajni cilj ovog preduzeća svakako nije samo deponovanje otpada. Naredni koraci su reciklaža otpada, a zatim kreiranje uslova za stvaranje benefita koji će pokazati da otpad može biti i dobro iskorištena sirovina.
federalna.ba