“Od kulture sjećanja do kulturnog pamćenja - izazovi memorijalizacije”
Razumijevanje odnosa između sjećanja i kulture pamćenja u bosanskohercegovačkoj svakodnvenici tema je konferencije “Od kulture sjećanja do kulturnog pamćenja - izazovi memorijalizacije”, održane u Memorijalnom centru Kovači. Kroz primjere iz prakse, te institucionalno stanje i pravni okvir, stručnjaci iz oblasti društvenih nauka govorili su o tome kako stvarati kolektivno pamćenje.
Ko i kada, gdje i zašto - pitanja su na kojima kultura sjećanja Bosne i Hercegovine treba zasnivati svoj sistem. Ideja je to konferencije “Od kulture sjećanja do kulturnog pamćenja – izazovi memorijalizacije”, na kojoj se kroz objektiviziranja istraživačkih dostignuća govorilo o načinima sistemske izgradnje kolektivnog pamćenja.
“S obzirom na ono sve što je bilo namijenjeno BiH u periodu agresije, sam naš opstanak na našim prostorima do danas zaista predstavlja pobjedu nad svim onim mračnim silama koje su se nadvile nad BiH devedesetih”, kazao je Ahmed Kulanić, direktor Fonda memorijala KS-a.
Stručnjaci iz oblasti društvenih nauka govorili su o tome šta kultura sjećanja jeste, te kako se ona manifestuje kroz umjetničke medije, ali i društveno-politički kontekst. Sve to kroz ideju da je istina temeljni vrijednosni sud.
“Trebamo stvoriti prvenstveno istinu. To je kultura sjećanja istine i kultura sjećanja pravde. Ovo je druga naučna konferencija, a naučni pristup je ono što vodi sistemskom rješenju države”, istakao je ministar za boračka pitanja KS-a Omer Osmanović (NiP).
Historičar Dino Dupanović poručuje kako je ključno za stvaranje tog vrijednosnog suda definisanje toga šta je antifašizam, da se izvuku neke moralne vrijednosti iz tih događaja iz prošlosti.
Da ih prosudimo i stavimo u činjenični okvir - to su načini kako da kultura sjećanja kao graditeljica kolektivne svijesti ne skrene ni u figuru žrtve, ni u fašizam.
federalna.ba