Obilježena 70. godišnjica osnivanja Duhanskog instituta u Mostaru

U Mostaru je obilježena 70. godišnjica osnivanja Duhanskoga instituta i 95. godišnjica duhanske pokusne službe u Bosni i Hercegovini. Nažalost, duhan je u Hercegovini danas skoro pa zanemariva poljoprivredna kultura, a nekada je hranila brojne porodice. U tome je značajnu ulogu imao i Duhanski institut, koji je još osamdesetih godina prerastao u Istraživačko-razvojni institut u sastavu APRO Hercegovine.

Nemjerljiv je bio doprinos Duhanskoga instituta za ukupan razvoj agrara u našoj zemlji, posebice duhana, koji je, čulo se danas, odškolovao veliki broj hercegovačke djece. Nažalost, hercegovački duhan, poput ravnjaka, već dugo, kažu stručnjaci, nije konkurentan na tržištu. Monopol drže velike kompanije i proizvođači.

„Imam dojam da duhanska industrija nije bila zainteresirana da zadrži ovu vrstu duhana i ovaj brend. Po mom mišljenju, duhanska industrija je zapravo upropastila proizvodnju duhana na području Hercegovine i ljudi su ostali bez proizvodnje koja im je značila život“, kaže Hamid Čustović, profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu.

„Nažalost, šezdesetih godina prošlog stoljeća proizvodnja počinje da jenjava, tako da smo sad došli u situaciju u kojoj je duhan sporedna stvar u kojoj nemate nekih velikih angažmana stanovništva“, istakao je prof. dr. Vladimir Trninić, bivši direktor Duhanskog instituta Mostar.

Danas su površine pod duhanom u našoj zemlji zanemarive. Riječ je o tek desecima hektara - što nije dovoljno za ozbiljniju proizvodnju. Federalni agromediteranski zavod, inače sljedbenik Duhanskoga instituta, nastoji da se počne revitalizacija proizvodnje hercegovačkog tipa duhana isključivo kao rezani duhan u različitim pakiranjima.

„Mislim da on ima svoju tržišnu nišu kao premijum proizvod, kao proizvod turističke potrošnje. Kao lokalna sorta, on ne može biti konkurencija velikim proizvođačima. On može biti jedan unikat, lokalni proizvod za koga bi se trebalo izboriti u narednim godinama“, poručio je Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar.

Duhan se na prostoru Hercegovine pojavio još u 17. stoljeću i za vrijeme Austro-Ugarske doživio svoj procvat. Danas je sorta Hercegovački ravnjak zaštićeni proizvod geografskog porijekla na listi Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo. U Ljubuškom to „žuto zlato“ ima i svoj muzej kao spomen na dane kada je hranila i školovala brojne generacije.

federalna.ba