videoprilog Hane Porić (Dnevnik 2)

Negiranje genocida skoro da nema, prijava ima, na optužnice se čeka

U kontekstu Srebrenice uvijek se govori o negiranju genocida, koje je do unazad godinu dana u našoj zemlji bilo gotovo svakodnevno. No, nametanjem Zakona o zabrani negiranja gotovo da je iščezlo iz javnog prostora. Ipak, nije u potpunosti iskorijenjeno. U Tužilaštvo pristižu prijave za kršenje zakona, ali do danas konkretnih poteza nije bilo.

Na zabranu negiranja genocida čekalo se skoro tri decenije. Kada je Valentin Inzko, tada visoki predstavnik na odlasku, nakon godina čekanja konačno prelomio i nametnuo izmjene Krivičnog zakona, barem pravno, označen je kraj ustaljenoj praksi negiranja genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici. Time je zabranjeno negiranje činjenica utvrđenih međunarodnim presudama, da je likvidacija 8.372 osobe - genocid. Odluka od nemjerljive važnosti za žrtve genocida, za entitet Republika Srpska razlog za otpor, a zatim i blokadu državnih institucija. Prvi odgovor RS-a, neprihvatanje odluke koja se mora prihvatiti, godinu kasnije zamijenjen je blažom verzijom. Negatori sve tiši, a strah od propisane kazne za kršenje zakona, čini se, sve prisutniji. Jer šutnja je bolja od zatvora.

“Ono što smo vidjeli pred 11. juli prošle godine, kada te izmjene nisu postojale, bilo je ogromno negiranje, relativiziranje, vrijeđanje žrtava koje je dolazilo od najviših političkih pozicija u BiH, odnosno političara. Ono što vidimo ove godine je da takvih izjava među političarima nema”, kaže Semir Mujkić, urednik BIRN-a BiH.

Negiranja, onog direktnog, nema. A evo i primjera. Isti datum, isti povod, isti stavovi, ali javni istup posve drugačiji. U glavnoj ulozi prvi čovjek Srebrenice Mladen Grujičić (SNSD). Ono što se nekad jasno i glasno izgovaralo, sada, svjesni kazne, opreznije nastupaju.

10.7.2020. je govorio: “Svaki čovjek koji pogine je tragedija i za grad i za općinu i za jedan narod. Brojke uopće nisu bitne”.

Godinu kasnije, poručuje da pravac neće mijenjati. Iako je istina jedna i potvrđena presudama međunarodnih sudova, on bira drugu: “Ne, iz mojih usta nećete definitivno čuti iz razloga što imamo i komisiju koja je nedavno objavila svoj istraživački rezultat i koji dokazuje da se to zaista nije desilo”.

A sada neki drugi Grujičić. Pitanje isto kao i prošle godine. No, svjestan da bi ga ove godine izjava poput one prošlogodišnje mogla koštati.

Efekta ima. Protekla godina, prva sa zakonom kojim se zabranjuje negiranje genocida, donijela je promjene. Sada, bez poznate rečenice da u Srebrenici nije bio genocid, između redova se čita stara priča. Pokušaja ima, no smjelosti sve manje. Pa tako, prorusko udruženje za 11. juli prvo najavljuje prikazivanje filma u kojem je, između ostalog, i Ratko Mladić kao heroj jednog vremena, ali na dan prikazivanja, odustaju jer nije došao skoro niko. Razlog - strah od zatvorske kazne.

“Zaista su ti efekti, ponavljam, jako, jako dobri i oni imaju puno veće utjecaje nego što sada možemo i da izmjerimo. Ono što nismo vidjeli ovih godinu dana jesu optužnice protiv ljudi koji negiraju genocid ili veličaju ratne zločince”, podsjeća Mujkić.

Dok se čeka na konkretan potez nadležnih institucija, iz Tužilaštva samo potvrda da ima prijava i formiranih predmeta. I dalje bez ijedne optužnice: “Tužilaštvo BiH je od stupanja na snagu izmjena Krivičnog zakona BiH u ljeto prošle godine zaprimilo prijave i podneske i formiralo oko 40 predmeta koji se odnose na navedena krivična djela. Sve zaprimljene prijave su u radu. Veći broj prijava dostavljen je od strane građana, udruženja ili organizacija NVO sektora u formi podneska, putem redovne ili elektronske pošte”.

Prijave pristižu, ali zbog težine djela, procedura traje duže nego što se očekuje.

“Ne može se očekivati tako promptno postupanje kako bismo mi očekivali s obzirom na složenost i samog djela i s obzirom na to će prvi predmeti biti toliko značajni. To nisu stvari koje se prelamaju preko koljena”, navodi Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH.

Stupanjem na snagu Zakona o negiranju genocida stigla je poruka do onih koji su svaku priliku koristili za poricanje. Strah pravila mijenja, pa tako nekad glasni borci u poricanju, što je posljednja etapa genocida, očito mijenjaju priču jer sloboda nema cijenu.

federalna.ba

genocid Zakon o zabrani negiranja genocida negiranje genocida Srebrenica Arben Murtezić
Fondacija CURE Fondacija za osnaživanje žena FWE Udruženje Sara-Srebrenica Srebrenica
0 24.11.2022 17:11
Miomir Jasikovac optužba genocid
0 24.11.2022 13:53
Njemačka negiranje ratnih zločina negiranje genocida
0 24.11.2022 10:10