Neetičko korištenje AI-ja i nedostatak regulative: Kako prepoznati istinit sadržaj u moru manipulacija?

Lažne slike, informacije, video isječci, kruže internetom i ljudi u njih vjeruju, a djelo su umjetne inteligencije. Regulatorni okvir, koji bi ovu oblast zakonski uredio ne postoji, a neophodan je, kako bi se manipulacije svele na minimum.

Generativne tehnike poput Deepfakea i botova uglavnom imaju manipulativne i štetne posljedice od kojih se gotovo nemoguće zaštititi. Upravo je naš sugovornik bio žrtva takve prevare.

„Ljudi koji se bave AI-jem su, nažalost, korak ispred zakonodavaca, tako da ne postoji prevelika pravna zaštita kako da ih uhvatite, kaznite“, tvrdi Edin Mehić, suosnivač i direktor Sektora za strategiju IT kompanije u BiH.

Rješenje je u "Aktu o umjetnoj inteligenciji EU" koji je sredinom prošle godine stupio na snagu u zemljama Unije kao pokušaj postavljanja jasnih smjernica i standarda za razvoj i upotrebu AI tehnologija.

„BiH sa svojim statusom kandidata u obavezi je da u domaće zakonodavstvo prenese evropski zakonodavni okvir koji propisuje korištenje digitalnih usluga“, navedeno je iz Regulatorna agencija za komunikacije BiH.

A, do tada, rješenje je u medijskoj i informacijskoj pismenosti. Odgovornost je i na medijima, ali i svakom pojedincu.

„To je najčešće zato što mi od ranije imamo to uvjerenje da ako nešto ima sliku, ta slika je dokaz da je istina“, navodi Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka UNSA.

„S tim se čovjek može izboriti kroz elementarnu informacijsku i medijsku pismenost u smislu da znate da prepoznate ono što je autentičan i istinit sadržaj, od onog sadržaja koji navodi na krivi put“, ističe Samir Forić, sociolog i profesor na fakultetu političkih nauka UNSA.

Na tom putu važno je da medijska pismenost postane dio obrazovnog sistema u našoj zemlji.

„A to je da nas nauči da razlučimo šta je vjerovatno, a šta nije vjerovatno, šta je moguće, a šta je malo manje moguće - ili nemoguće i da kroz opšte znanje napravimo filtere“, poručio je psiholog Srđan Puhalo.

Nekontrolirano i neetičko korištenje AI može narušiti i novinarsku profesiju, gubitkom povjerenje recipijenata, kao i integritet novinara. A naša zemlja i tu zaostaje u regulativi.

„Moramo više raditi kroz Regulatornu agenciju za komunikacije i Vijeće za štampu, da se kreiraju kodeksi za korištenje vještačke inteligencije, ili da se već u postojeće kodekse ugrade određeni članovi koji će obavezivati novinare na tom etičkom nivou“, ocijenila je Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja BH Novinari.

„Mislim da iz ovog haosa, mogućnosti kreiranja raznoraznog sadržaja, da će platforme koje su priznate i koje su medijske institucije dobiti više na značaju“, smatra Mehić.

Razvijati kritičko razmišljanje, učiti i držati se etičkih načela - to su stare, ali nikad zastarjele smjernice.

federalna.ba