Nedjeljom u 10 - Pješčić: Moramo razmišljati kakvi smo praroditelji
Razgovarala: Mirjana Topić Landeka
Minja Pješčić, autorica Leksikona imena srednjovjekovne Bosne, Mostarka koja je studirala u Moskvi i Torontu i sada je na kanadskoj adresi, ali uvijek blizu Bosni i Hercegovini, u intervjuu na Federalnom radiju „Nedjeljom u 10“ govorila je o ideji Leksikona, njegovim posebnostima te mogućnošću da istraživanje bude nastavljeno. Autorica je i pjesnikinja i dobitnica nekoliko pjesničkih nagrada. A njezin rad obilježila je i platforma partizansko.info. Osim popisa šest tisuća imena, autorica je kroz rad spoznala kako su tadašnji ljudi bili isti kao i mi danas.
„Možda su živjeli u gradovima koji danas ne postoje (Bobovac, Drijeva, Vidoški), nosili mač, luk i strijele, sav svoj život u pojasu (kao mi danas u telefonu), ali su isto sanjali o boljem životu i većoj sigurnosti i željeli su da njihova djeca žive bolje od njih i da budu bolji ljudi od njih“, kazala je Pješčić.
„Ideja za zbirku imena naših dalekih predaka nastala je u drugoj dalekoj zemlji, tradicionalnoj teritoriji plemena Mississauga, Anishnaabe, Chipewa, Vendat, danas poznatoj kao grad Toronto, gdje živim i radim. Knjiga je nastala iz znatiželje, a toj radoznalosti plaćen je danak od 2-3 godine intenzivnog rada na sakupljanju, ali i tumačenju i analizi imena“, navodi Pješčić
„Sve je počelo prve godine pandemije, dakle, prije više od pet godina, kad smo se našli kod kuće sa možda malo više vremena. Zainteresovala sam se za istorijske članke o srednjem vijeku na našim prostorima i tokom čitanja, pred mene su prosto 'iskakala' ta neobična imena (Vukašin, Boljašin, Bogašin, Milašin, Petrašin, Jovašin, Đurašin...) ili ženska - Milost, Radost, Vukost. Uskoro sam prestala razmišljati o sadržaju članaka i uglavnom se fokusirati na imena. Jako su me fascinirala - zvučala su tako naša, a opet tako drugačija, kao da smo to mi, ali u nekoj drugoj, očevidno drugoj vremenskoj, dimenziji. I poželjela sam da ih zapišem i analiziram, naučim nešto o njima, da vidim koliko ih mogu pronaći, dokle ću stići sa zbirkom i šta će mi ona reći i o imenima, ali i o nama kao ljudima tada. Posebno jer mi se učinilo da slične knjige, barem ovako kako sam ju ja zamislila, nije bilo.
Mnogo je u svemu pomoglo moje radno iskustvo. Jedan od mojih zadataka, kao analitičara, jeste da pravim baze podataka i analiziram ih. Ovo je bio moj lični projekat, nije bio vezan uz posao i brojeve. Radilo se o mojoj zemlji, mom jeziku i našim precima. Bio je izazov po mjeri i ništa me nije moglo zaustaviti“, kaže autorica Leksikona.
Pješčić navodi kako je najviše podataka dobila iz Dubrovačkog arhiva i to iz spisa o ženidbi, trgovini, sudskim sporovima, a posebno iz spisa Lamenta de foris o žalbama i prijavama protiv stanovnika iz zaleđa. Posebnu skupinu čine imena nastala prema biljkama, životinjama i insektima, a postoji i kategorija ružnih imena.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.