Nedjeljom u 10 - Halilović: Srebrenica se ne može gledati izvan konteksta rata u Bosni i Hercegovini

Razgovarala: Aida Hasanbegović

 

Srebrenica obilježava još jednu tužnu godišnjicu - trideset jednu   godinu od genocida u kojem je ubijeno više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca, dječaka i staraca, a najmanje 25 hiljada žena i djece deportirano. Višestrukim presudama međunarodnih sudova,  presuđeni kao genocid, zločini počinjeni u Srebrenici u julu 1995. godine predstavljaju jednu od najmračnijih stranica u ljudskoj historiji. 

Srebrenica, 31 godinu nakon genocida: obnova sjećanja, međunarodni neuspjeh, negiranje, još uvijek brojna otvorena pitanja u vezi s reafirmacijom značaja istine i pravde. U Nedjeljom u deset razgovarali smo s Harizom Halilovićem, profesorom doktorom socijalne antropologije na Univerzitetu u Melburnu, o značenju genocida u Srebrenici u savremenom svijetu, ulozi nauke, obrazovanja, ali i  međunarodne politike u očuvanju istine i kulture sjećanja. Bilo je riječi o potrebi da se Srebrenica posmatra u širem kontekstu sistematskih zločina, progona, dehumanizacije i institucionalno planiranog nasilja, ali i kao univerzalna opomena čovječanstvu, a ne isključivo kao bosanskohercegovačka tema. Profesor Halilović govorio je o mehanizmima kojima se pokušava legitimizirati poricanje genocida, političkim manipulacijama, koje prate kulturu sjećanja, te značaju Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici kao osnovi za snažniji međunarodni angažman u obrazovanju, prevenciji genocida i zaštiti historijske istine.

„Srebrenica se ne može gledati izvan konteksta rata u Bosni i Hercegovini. Sva ubijanja, masovne grobnice su raspoređene  diljem Bosne i Hercegovine. Što se tiče same kvalifikacije zločina počinjenog u Srebrinici u julu 1995, genocid je zločin svih zločina. Dakle, imate zločin protiv čovječnosti, što je samo po sebi jedan sveobuhvatan zločin, koji se tiče svakog ljudskog bića, a genocid je još jedna kategorija iznad toga po svojoj smišljenosti, po svom cilju. Sama brutalnost ne mora biti drugačija od drugih zločina, međutim, namjera je jasna - da se jedan narod u potpunosti ili djelomično istrijebi, kao takav, čini taj zločin univerzalnim i važnim i to potvrđuju sve deklaracije, rezolucije, presude. Dakle, ne radi se o nekom izoliranom masakru, nego jednom strašnom, velikom zločinu koji je ušao u historiju tog vremena i koji živimo i koji će kao takav ostati zapisan.“

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

nedjeljom u 10