Stižu reakcije na Sattlerov izvještaj, tenziju podigla izjava iz Mađarske

Ne prestaju reakcije na izvještaj Johanna Sattlera, šefa Delegacije Evropske unije u BiH, ali i ulogu evropskog komesara Olivera Varhelyija u cijeloj priči. Iz Delegacije Evropske unije navode kako je Varhelyi bio tek informisan, te da ne postoji nikakav dogovor između njega i Dodika. U međuvremenu, dodatne tenzije podigle su posljednje izjave iz Mađarske.

Tri lista papira – konkretnije, zabilješki - bila su dovoljna da promijene viđenje do jučer potpuno jasnih dešavanja. I otvore nove dileme. Radi li Evropska unija za Dodika ili protiv njega? Vide li nas kao jedinstvenu, evropsku zemlju ili u stalnom pucanju. Po svim šavovima. Ovo je Sattlerov izvještaj. U njemu Valentin Inzko krivac za sve.

“Iako se Inzkovi amandmani ne mogu osporiti sa stajališta sadržaja zakona, problematična je činjenica da su nametnuti posljednjeg dana mandata”, stoji u dokumentu koji je napravio Sattler.

Dakle, nisu krivi oni koji su blokirali državu. Više puta. Ubrzo su se pojavile i sumnje u postojanje dogovora Varhelyija i Dodika, pa iz SDA traže – objasnite!

“Neprihvatljivo je da bilo koji zvaničnik EU-a pravi bilo kakve dogovore koji bi značili održavanje te skupštine RS-a i usvajanje tih zaključaka – dakle, koji bi značili početak udara na ustavni poredak BiH. Varhelyi i šef Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler to treba da pojasne javnosti”, navodi Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH (SDA).

Traženo - dobijeno. Iz Delegacije EU-a u BiH pojašnjavaju: “Činjenica da je član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik obavijestio komesara Varhelyija tokom njegove posjete BiH 24. i 25. novembra o svojoj namjeri da sazove sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske za 10. decembar kako bi započeo proces povlačenja nadležnosti, ni na koji način ne implicira da je za takve planove dobio pristanak niti saglasnost. Naprotiv, komesar Varhelyi se usprotivio ovim planovima”.

Potvrđuje to i Milorad Dodik. Sastanak je, kaže, bio potpuno jasan - svako je pričao svoju priču: “Ja nisam prisustvovao tom sastanku, ali jesam sastancima gdje smo mi njih obavještavali da ćemo to uraditi. Na njihove zahtjeve Varhelyi je tražio da se to ne čini, a mi smo rekli da mi to ne možemo zaustaviti. Sve drugo je špekulacija”. 

O špekulacijama nećemo, ali hoćemo o činjenicama i neskrivenim simpatijama. Poput one mađarske ka Dodiku i bh. entitetu RS. Prvo, podrška u vidu najave veta na moguće sankcije Dodiku. Onda i 100 miliona eura pomoći entitetu RS. I tako nizom do mađarske izjave koja je uzburkala javnost: “Izazov s Bosnom je kako integrisati zemlju s dva miliona muslimana”.

Sve uoči najavljene posjete premijera Mađarske Victora Orbana. Ovakve izjave naišle su na burne reakcije.

“Postoji ta ksenofobna politika koja jača u Evropi i kojoj ne smeta BiH, kojoj smetaju muslimani koji žive u BiH. Ako je ovo ta Evropa, onda ja mislim da mi ne trebamo ići u Evropu jer ovo nisu evropske vrijednosti”, kazao je Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba zastupnika SDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Džaferović je poručio: “Nije za EU izazov kako integrirati dva miliona muslimana, jer smo mi autohton evropski narod koji oduvijek živi ovdje i mi smo Evropljani”.

Reakcija je stigla i od reisul-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina efendije Kavazovića, koji je poručio da svi u BiH zbog ovakvih izjava imaju razloga za zabrinutost. Pa su uslijedili pozivi.

“Naravno, u želji da budemo dobar primjer kako Orbana i ljude poput njega trebamo tretirati, predlažemo zabranu njegovog dolaska u Sarajevo 25. januara 2022.”, stoji u saopćenju Naše stranke.

Sa druge strane – Dodik konkretno: ne gubite živce. Samo Predsjedništvo BiH može otkazati posjetu, ali bi to značilo zloupotrebu institucija: “Ovo sve govori da je političko Sarajevo izgubilo živce. Napadaju prvo Sloveniju, sada Mađarsku, vjerovatno će doći red i na Rusiju. Napadnut je i komesar EU-a za proširenje. Na taj način misle da mogu da pridobiju širu podršku... Kažu da će tražiti da se zabrani Orbanov dolazak. A ja ih pitam - da li su BiH samo oni okupljeni oko sarajevskog kruga ili su BiH institucije za koje se i sami zalažu?”.

Da u Evropskoj uniji jača radikalna politika, nije novost. No, šta je alternativa? Ako nećemo put Evrope, kuda idemo? 

federalna.ba