Napetost u Venecueli zbog Trumpovih prijetnji o promjeni režima: Ako se desi, spremni smo!

Gradonačelnica Karakasa došla je na jednu od najprometnijih stanica gradskog metroa obučena u maskiranu majicu na kojoj se deklarisala kao pripadnica borbenih snaga — i sa porukom koja je odgovarala izgledu.

„Mislе da su vlasnici svijeta“, požalila se Carmen Meléndez na račun Trumpove administracije i kampanje pritiska protiv venecuelanske vlade. „Ali ako se usude [da nas napadnu], mi ćemo ih ovdje dočekati.“

Meléndez je rekla da se nada kako invazija SAD-a nije na pomolu, iako su se, prema njenim riječima, pokazali kao „banda luđaka sposobnih na sve“. „Ali ako se desi, spremni smo“, dodala je, „i upotrijebit ćemo sva sredstva koja imamo da branimo domovinu.“

Predsjednik Trump pojačao je pritisak na lidera Venecuele do nivoa neviđenih ranije. Još od ranog augusta, američki predsjednik nazvao je Madura „narko-teroristom“ i bjeguncem, ponudio nagradu od 50 miliona dolara za njegovo hapšenje, rasporedio marince i ratne brodove uz venecuelansku karipsku obalu i naredio najmanje četiri smrtonosna napada na navodne brodove za krijumčarenje droge u kojima je život izgubila najmanje 21 osoba.

"Nezakoniti borci"

Prošle sedmice Trump je ponovo podigao ulog, proglašavajući „međunarodni oružani sukob“ protiv narkokartela čiji su članovi sada smatrani „nezakonitim borcima“. Washington je opravdavao svoje udare kao dio obračuna s venecuelanskim narkotrgovcima koje SAD optužuju da preplavljuju njihove ulice drogom, navodno po nalogu Madura.

„Oni su neprijatelji cijelog čovječanstva,“ rekao je Trump UN-u prošlog mjeseca, obećavši da će takve „terorističke nasilnike… istrijebiti“.

Mnogi posmatrači, međutim, sumnjaju da Trumpova kampanja zapravo služi kao paravan za svrgavanje Madura — bilo poticanjem unutrašnjeg ustanka protiv autoritarnog nasljednika Huga Cháveza, bilo mogućom direktnom vojnom intervencijom unutar Venecuele.

U razgovoru za New York Times prošlog mjeseca, venecuelanska potpredsjednica Delcy Rodríguez izjavila je da je uvjerena kako je jedan od Trumpovih „strateških ciljeva“ upravo ono što zovu „promjena režima“. „Nikada nećemo predati našu otadžbinu!“, poručila je Rodríguez najavljujući da bi Maduro proglasio vanredno stanje u slučaju američkog napada.

Analitičar Phil Gunson dovodio je u pitanje da li Trump ima neposredne planove za napad na Fort Tiunu, vojnu bazu za koju se smatra da je mjesto Madurovog boravka. Ipak, Gunson je smatrao da je Trumpovo bombardovanje iranskih nuklearnih objekata u junu zaista uznemirilo venecuelanske lidere.

„Ono što je Trump uradio Iranu bio je poziv na buđenje za ljude na vlasti ovdje,“ rekao je Gunson. 

Kampanja „maksimalnog pritiska“

Ideja američke intervencije glazba je za uši nekih od Madurovih političkih protivnika koji očajnički žele okončati njegovo 12‑godišnje vladanje, tokom kojeg je ekonomski i demokratski kolaps u zemlji tjerao milione na iseljavanje.

Robert Evan Ellis, stručnjak za Latinsku Ameriku koji je savjetovao State Department o politici prema Venecueli tokom Trumpovog prvog mandata, smatrao je da postoji „50-50“ šanse da želja opozicije bude ispunjena.

Trumpovo neuspješno svrgavanje Madura kroz kampanju „maksimalnog pritiska“ u prvom mandatu povećava vjerovatnoću da će američki predsjednik pokušati završiti posao sada, rekao je Evan Ellis. „Mislim da… postoji određena odlučnost da se ne osjeća poraz i ovoga puta — pa mislim da to stvara podsticaj,“ rekao je.

U intervjuu Guardiana, Juan González, najviši Bidenov zvaničnik za Latinsku Ameriku, rekao je da je Trumpovo vojno pozicioniranje „politička predstava“ osmišljena da uvjeri MAGA birače da on drži čvrst stav prema drogama i migrantima iz Južne Amerike. Ali González se plaši da bi, ako bi Maduro bio svrgnut, SAD mogle zapasti u dugotrajnu gerilu.

Kristian Laborín, 48‑godišnji član Madurove socijalističke partije, pohađao je vojnu obuku tokom posljednje tri sedmice, ali se ipak nadao da će SAD odustati. „Predsjedniče Trump, još uvijek postoji vrijeme da nastavimo graditi prijateljske veze među našim narodima,“ rekao je Laborín.

Ali ako američki predsjednik insistira na napadu, Laborínovi saborci nemaju izbora nego da uzvrate. 

federalna.ba/The Guardian