Milena Preindslberger - Mrazović – Ivica Petrović

**

Dobro je čitati ... dobro je čitati o ženama, našim pretkinjama, koje su nečem bile prve; čitati o ženama koje su u nekim ranijim stoljećima, u neka nedoba obavljale tada neuobičajene i prešutno ženama zabranjene poslove i pri tome su bile pametne, uspješne i hrabre.

**

Povratak nezapažene

(Ivica Petrović, Milena, HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, Synopsis Zagreb – Sarajevo, 2025)

Najnovija knjiga Ivice Petrovića bavi se prikazom života i djela Milene Preindslberger-Mrazović, jedne od najistaknutijih figura bosanskohercegovačke kulturne scene austrougarskog razdoblja. Ta je iznimna žena bila književnica, urednica i vlasnica časopisa, putopiskinja, prva članica bečkog Antropološkog društva, pijanistica i skladateljica, medicinska sestra na bojištima u Prvom svjetskom ratu, intelektualka u punom smislu riječi. Ostavila je značajan trag u književnosti i kulturi jednog izrazito patrijarhalnog vremena u kojemu je biti ženom – javnom osobom i spisateljicom – bilo više iznimka nego pravilo. Svojim je životom, kulturnim i književnim radom hrabro i ustrajno pomicala granice i razbijala predrasude o ulozi žena u društvu. Njezin spisateljski opus čini pet samostalnih knjiga objavljenih u razdoblju od 1900. do 1908., kojima valja pribrojiti i niz priloga u domaćim i inozemnim časopisima.

O javnom djelovanju i literarnim prinosima Milene Mrazović pisalo se sporadično i nesustavno. Gledano u tom kontekstu, pozitivistički koncipirano istraživanje Ivice Petrovića predstavlja pionirski, hvale vrijedan pokušaj da se život i djelo te inspirativne žene izvuče iz sjene zaborava i, na primjeren način, prezentira suvremenom čitateljstvu.

Kolika je Milenina važnost i uloga u kulturi austrougarskog vremena pokazuje već i površan pogled u podatke iz njezina bogatog životopisa kojim Petrović otvara istraživanje.

Ono što na početku ističe jest da je Mrazović vrlo posvećeno i uspješno vodila i uređivala časopis »Bosnische Post«. Ta je publikacija, kako ističe, bila svojevrsna platforma za artikulaciju progresivnih ideja u kojima se jačao austrijski utjecaj. U listu su se, podsjeća autor, obrađivale teme iz najrazličitijih sfera: pisalo se o političkoj situaciji u zemlji, donosile su se vijesti o arheološkim i geološkim istraživanjima, pratili događaji s bečkog dvora, ali i iz drugih europskih država. Stranice časopisa popunjavali su književni feljtoni, oglasi, agencijske ponude, reklame. Prenošeni su članci iz raznih domaćih i njemačkih listova, kao i književna djela različitih njemačkih pisaca.

Osim što je uspješno vodila i uređivala spomenuti časopis, Milena se Mrazović okušala i u različitim književnim žanrovima. Objavljivala je kraće prozne crtice, novele, bajke, putopise. U prozi je, napominje autor, uglavnom opisivala orijentalnu Bosnu. Osobit je interes pokazivala za ženske junakinje čije je literarne osobnosti oblikovala u duhu romantičarske poetike, fokusirajući se na pripovijedanje o ljubavnim zanosima i zapletima, zabranama i unutarnjim borbama. Priče su joj, prema ocjeni Ivice Petrovića, različitih umjetničkih dometa i kvalitete. Među uspješnijim se, smatra on, izdvajaju priče iz zbirke Selam (1893.) te novela Grobno okno (1906.). U njima, uz vješto vođenje radnje i spretno poentiranje, autorica uspješno prikazuje višeslojne, psihološki uvjerljivo motivirane likove.

Susret kulture Istoka i Zapada bila je jedna od Mileninih stalnih tema. Osim u književnim djelima, detaljno ju je razrađivala u putopisnim zapisima. U naslovima te vrste austrijsku je javnost upoznavala s netom pripojenom pokrajinom Bosnom i Hercegovinom, njezinim ljudima, običajima, tradicijom. Bosansku knjigu skica Petrović opisuje kao vrijedno putopisno štivo koje donosi niz zanimljivih sadržaja: od opisa prirode, anegdota, do osobnih refleksija. Istaknuvši da se ta publikacija ubraja među najcjelovitije u dotadašnjoj njemačkoj putopisnoj književnosti o BiH, podsjeća da se u njoj, uz poznate lokalitete, mogu naći vijesti o mjestima i krajevima koji su bili daleko od ustaljenih ruta putovanja. Petrović također ističe da se Milenine opservacije ne zadržavaju na pukom promatranju i bilježenju općenitih informacija (što, dodaje u nastavku, karakterizira većinu putopisne produkcije austrougarskog perioda). Autorica pokazuje dubinsko razumijevanje kulturnih i društvenih prilika, ali i vještinu stilskog uobličavanja za koje autor veli da je na zavidnoj, umjetničkoj razini.

Ilustrirani vodič Die bosnische Ostbahn (Bosanska istočna željeznica) publikacija je u kojoj se spajaju elementi dokumentarnog s književnim diskursom. Autor ga drži važnim za razumijevanje (ali i očuvanje) kulturnog i povijesnog nasljeđa, a potom i za promociju lokalnih tradicija, običaja, kao i drugih osobitosti onodobne BiH. Osim željeznice, koja figurira kao krovna tema, autorica je, ističe Petrović, tekst obogatila drugim zanimljivostima: pričama iz narodne povijesti, legendama, lokalnim običajima, detaljima iz novije povijesti, opisima prirodnih atrakcija i sl.

Privatne i poslovne aspekte Milenina djelovanja autor je detaljnije rasvijetlio preko pisama koje je preveo i predstavio u knjizi. Korespondencija otkriva nove ili manje poznate detalje iz javne, a onda i privatne sfere. Dopisivanja s urednicima, pjesnicima, prijateljima, među njima i fra Grgom Martićem, iznimno su svjedočanstvo o jednom vremenu, kao i o osobnostima znamenitih pojedinaca.

Uloga Milene Mrazović u kulturnom životu BiH i Austro-Ugarske neosporno je velika i zaslužuje primjerenu pozornost. Nju je dobila u istraživanju Ivice Petrovića koje na jasan i pregledan način rasvjetljuje različite segmente njezina književnog i javnog rada. Ono se može smatrati vrijednim i zato što donosi uvid u dosad nepoznate arhivske dokumente i prijevode koji pomažu boljem poznavanju života i djela žene koja je, po mnogočemu, bila ispred svoga vremena.

Kako se iz iznesenih podataka razabire, Milenu Mrazović, kao obrazovanu, angažiranu i književno nadarenu spisateljicu, danas možemo promatrati kao progresivnu feminističku figuru koja je svoju društvenu, kulturnu i književnu misiju realizirala u punom kapacitetu. U tome joj je, navodi se u knjizi, mogla pomoći povezanost s južnoslavenskom kulturom, odnosno hrvatsko podrijetlo s očeve strane, poznavanje jezika te snažna ukorijenjenost u svijet Monarhije. Opus joj je, kako je istaknuto na više mjesta u studiji, značajan po mnogim parametrima: najviše po ulozi posrednika u razumijevanju i povezivanju kultura koje su bile u intenzivnu i plodotvornu dodiru.

Sakupljajući podatke o njezinu životu, rasvjetljavajući manje poznate činjenice, Ivica je Petrović stvorio prvu cjelovitu prezentaciju opusa Milene Preindlsberger-Mrazović. Njegova je knjiga je dobar temelj za produbljenija istraživanja njezina intelektualnog habitusa, ali i vremena u kojemu je djelovala.

Knjiga otvara nove perspektive u snažnijem osvještavanju činjenice da se među znamenitim osobama iz prošlosti ravnopravno nalaze pametne i odvažne, ali često nezasluženo zanemarene, žene. Djelo jedne od njih, Milene Mrazović, važan je putokaz, podsjetnik i ohrabrenje da se može iskoračiti izvan zadanih, patrijarhalnih okvira. Za publikaciju koja se bavi njezinom osobom i djelom može se reći da je dragocjena, korisna i potrebna. Ona potiče kulturu dijaloga, a nepravedno zaboravljenu, marginaliziranu i, u nekom smislu, otpisanu Milenu Mrazović, nanovo vraća na književnu i javnu scenu.

**

Prof.dr. Jasmina Đonlagić Smailbegović u Pogovoru knjige „Milena“ piše – Kao što se već na osnovu čitanja prvih dijelova rukopisa može uočiti, knjigu kolege Ivice Petrovića odlikuje visok nivo naučne erudicije i intelektualna širina. Ona se ogleda ne samo u dubini analize, već i u sposobnosti autora da složene istorijske, društvene i kulturne fenomene sagleda iz različitih istraživačkih perspektiva. Ta se širina dodatno ističe zahvaljujući uzornoj organizaciji teksta, jasnoći izraza, historiografskoj preciznosti, te kulturnoj osjetljivosti kojom autor pristupa svojoj temi.

Istraživačka osnova rukopisa obuhvata izuzetno širok i raznovrstan spektar relevantne građe, što svjedoči o temeljitosti, posvećenosti i metodološkoj preciznosti autora. U središtu istraživanja nalazi se višeslojni opus Milene Preindlsberger – Mrazović, koji obuhvata raznolike forme od priloga u listu Bosnische Post objavljivanih do 1896.godine, preko putopisnih zapisa i turističkog vodiča, pa sve do pet autorskih knjiga. Ova bogata tekstualna građa omogućava višedimenzionalan i kompleksan uvid u lik Milene Preindslberger – Mrazović kao kulturne posrednice između Istoka i Zapada te svjedokinje jednog prijelomnog istorijskog razdoblja u kojem su se intenzivno prelamale ideje modernizacije, sekularizacije i kolonijalnog civilizacijskog diskursa.

U tom kontekstu Ivica Petrović ne ostaje na nivou faktografskog prikaza, već pokazuje zavidnu sposobnost da njen opus i djelovanje interpretira kroz savremene teorijske okvire. Time značajno doprinosi razumijevanju jedne ne samo istorijske figure, već i aktivnog subjekta u procesu društvenih promjena. Posebno je značajno što rukopis s velikom pažnjom osvjetljava i aspekt društvene angažiranosti Milene Mrazović. Ivica Petrović uvjerljivo pokazuje kako je njeno djelovanje bilo utemeljeno na dubokom osjećaju društvene odgovornosti, želji za društvenom transformacijom i u zalaganju za emancipaciju žena u javnom životu. Analizom njnih tekstova autor precizno ukazuje na društveno-kritičku dimenziju Mileninog književnog stvaralaštva, te na način na koji je kroz svoj angažman kontinuirano problematizirala nepravde u širem društvenom okviru, s posebnim fokusom na prepreke koje su onemogućavale afirmaciju žena.

Takav pristup ne samo da revitalizira njenu istorijsku uloge, već i otvara prostor za šira razmatranja o interkulturnim susretima, ženskom glasu u avnom prostoru i dinamici moći u kontekstu austrougarske Bosne i hercegovine. Svojim izuzetno važnim istraživanjem Ivica Petrović pozicionira Milenu Preindlsberger – Mrazović kao intelektualku čiji angažman daleko nadilazi granice njenog istorijskog trenutka, te autor svojom interdisciplinarnom orijentacijom, naučnom utemeljenošću i stilskom preciznošću kreira djelo koje značajno obogaćuje razumijevanje Bosne i Hercegovine krajem 19 i početkom 20.stoljeća. Budući da rukopis ne počiva na učitavanju bilo kakavih ideoloških ili političkih okvira, već se temelji na analitičkoj i naučnoj argumentaciji, nameće se zaključak o njegovoj visokoj naučnoj i kulturnoj vrijednosti.

**

Odabrala i uredila – Selma Dizdar

Dijelove iz knjige čitao – Haris Etemi

Tonski snimatelj – Predrag Savić

Ton-majstorica – Dženita Fakić

Foto – Selma Dizdar

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.