Međunarodni dan žena na selu: U BiH oko 60 posto stanovništva živi u ruralnim područjima

Međunarodni dan žena na selu, 15. oktobar, obilježava se svake godine u različitim zemljama širom svijeta. Cilj ovog datuma je da ukaže na težak položaj žena na selu, ali i oda priznanje za njihovu važnu, ali često zanemarenu ulogu u poljoprivredi.

Prema podacima Ujedinjenih nacija četvrtinu svjetske populacije čine žene na selu koje rade kao poljoprivrednice, radnice i poduzetnice. Bosna i Hercegovina spada u red najruralnijih zemalja Evrope, gdje oko 60 posto stanovništva živi u ruralnim područjima.

Unatoč potencijalu za uzgoj voća, povrća i stoke, u Bosni i Hercegovini tek šest posto ruralnog stanovništva živi najvećim dijelom od poljoprivrede.

Među njima je i porodica Radović iz Bratunca.

Više od 20 godina Veselinka Radović zajedno sa suprugom Nebojšom uzgaja maline. Mada poljoprivreda nije bila njen prvi izbor zanimanja, u ovom je poslu pronašla zadovoljstvo i finansijsku sigurnost.

"Završila sam srednju teksilnu školu i maštala da postanem modna dizajnerica. Ne žalim što nisam ostvarila svoj mladalački san. Moj suprug i ja smo uvijek podržavali jedno drugo i tako smo zajedno započeli rad u poljoprivredi i sada ga uspješno vodimo", ispričala je Veselinka.

U slatkom okusu malina uzgojenih na poljima porodice Radović uživaju kupci van granica BiH. Radovići su jedni od kooperanata uspješne firme "Herbos nature", koja otkupljene maline izvozi na tržište Evropske unije.

"Ovaj je posao težak, ali se ne žalimo jer smo ga sami izabrali", kazala je Veselinka.

Navela je da je ova porodica zahvaljujući uzgoju malina osigurala neophodna sredstva za školovanje djece.

"Ne bih ništa mijenjala u svojim odlukama da se bavim ovim poslom. Poljoprivreda me čini sretnom jer moju porodicu dodatno povezuje i za nas ona ne predstavlja nikakav teret. Zahvaljujući ovom poslu naša se djeca školuju", izjavila je Veselinka.

Poput porodice Radović, veliki broj domaćinstava sa područja Tuzlanskog kantona uzgaja različite poljoprivredne kulture i stoku. Oni su kooperanti poljoprivredne zadruge Agropromet iz Siminog Hana, gdje radi Jasmina Nuhanović - Nedić.

Jasmina posljednjih šest godina u ovoj zadruzi pruža savjete kooperantima i brine o kvaliteti proizvoda koje uzgajaju, te cjelokupnog procesa rada. Od malih poljoprivrednika vrši se otkup mlijeka, ljekovitog bilja, malina i kornišona.

"Nisam sanjala da ću se ovim baviti, ali taj posao volim. Odgovoran je, ali dinamičan i raznovrsan", pojasnila je Jasmina i dodala da su joj posjete i kontakti sa kooperantima najomiljeniji dio posla.

Uz obilježavanje Međunarodnog dana žena na selu, svake godine se 16. oktobra obilježava i Svjetski dan hrane. Važnu ulogu u različitim poslovima i procesima proizvodnje hrane koju konzumiramo imaju žene. U ovoj je profesiji svoje zanimanje pronašla Melisa Neimarlija.

"Dok sam završavala srednju školu često sam se pitala kako nastaju proizvodi i koje se sirovine koriste u njihovoj proizvodnji. Zanimalo me šta mi ustvari jedemo", objasnila je 29-godišnja Melisa.

Kako je kazala, ostvarila je svoj san.

"U svakom poslu, pa i ovom, je najbitnija volja i želja da napreduješ i usavršavaš se. Ja se nikad nisam pokajala i ovaj bih posao svima preporučila", poručila je Melisa.

Priliku za zaposlenje Melisa je dobila zahvaljujući projektu EU4Business, kojeg finansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka.

"Ostvarila sam svoj san. U svakom poslu, pa i ovom, je najbitnija volja i želja da napreduješ i usavršavaš se. Ja se nikad nisam pokajala i ovaj bih posao svima preporučila", poručila je Melisa.

Motivirani i obrazovani radnici važan su faktor uspješnog rada i u jednoj firmi iz Visokog, na čijoj web stranici stoji da su zaposlenici njihova "najveća vrijednost".

Firma se bavi proizvodnjom i preradom mesa od 1968. godine, a danas je prepoznatljiv brend na bosanskohercegovačkom tržištu. Za osiguranje kvalitete njihovih proizvoda posljednjih šest godina brine mlada i uspješna Lamija Karalija-Laletović.

Znanja i iskustva koja je stekla radom u nevladinom sektoru i tokom studija na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu prepoznala je ova firma, te Lamiji dala priliku za dalje usavršavanje.

"Kao mlada žena zapošljavam se u ovoj firmi i dolazim pred ljude koji znaju taj posao i koji ga žive. Od njih sam tada puno naučila i na tome sam im zahvalna. Iako su u mesnoj industriji pretežno zaposleni muškarci, ja nikada nisam bila suočena sa predrasudama jer sam žena", objasnila je Lamija.

Kako je kazala, posao tehnologa izuzetno je cijenjen i tražen, te da je izvrsna prilika za mlade osobe koje žele sebi osigurati posao u kojem će imati priliku stalno učiti i nadograđivati svoje znanje i iskustvo.

Potencijal za zaposlenjem u oblasti poljoprivrede prepoznale su mnoge žene, od kojih su danas neke uspješne poduzetnice čije kompanije ostvaruju značajne poslovne uspjehe i van granica Bosne i Hercegovine. Veselinka, Jasmina, Melisa i Lamija u svojim profesijama su pronašle zadovoljstvo i ekonomsku nezavisnost, zbog čega od svojih poslova ne planiraju odustajati.

Kroz EU4BUSINESS, EU omogućava firmama, poljoprivrednicima i poduzetnicima da iskoriste svoje potencijale i postignu bolju konkurentnost na domaćem i stranim tržištima, putem finansijske i tehničke pomoći. U sklopu EU4AGRI, EU pruža podršku jačanju konkurentnosti poljoprivrede i ruralnom razvoju u BiH. EU je za oba projekta izdvojila ukupno 35 miliona eura bespovratnih sredstava.

Projekte provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini (BiH) u partnerstvu sa Češkom razvojnom agencijom (za EU4AGRI) i Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Međunarodnom organizacijom rada (ILO) (za EU4Business).

federalna.ba/AA