Max Primorac ponovo piše o BiH: Propaganda upakovana u priču o Trumpovoj pobjedi

Max Primorac iz krajnje desničarske zaklade Heritage svojim izjavama često uznemirava bosanskohercegovačku javnost. Ne zbog svojih stavova, na koje ima apsolutno pravo, nego zbog toga što se, posebno kada govori o potezima Trumpove administracije u Bosni i Hercegovini, koristi lažima i propagandom.

Primorac se oglasio u slabo čitanom desničarskom portalu Daily Signal tekstom objavljenim pod kontroverznim naslovom: „Razmontira li Trumpova administracija posljednje uporište izgradnje nacije?“

Ako je naslov kontroverzan, tekst je iznimno nekvalitetan, pun propagande i praznih riječi koje malo toga znače, ali na prvi pogled privlače pažnju.

Primorac u tekstu dva puta tvrdi da je: „Zahvaljujući Trumpovoj administraciji, jugoistočna europska država Bosna i Hercegovina prošlog je tjedna – prvi put u svojoj 35-godišnjoj povijesti – održala slobodne i poštene izbore bez agresivnog uplitanja međunarodnih birokrata. To zadaje smrtonosan udarac globalnoj industriji izgradnje država koja je iscrpila nacionalni suverenitet te zemlje.“

Ta je izjava potpuno neistinita i izostavlja činjenicu da su upravo Trumpovi ljudi u vrijeme izbora odlazili u Banju Luku, gdje su se sastajali s Miloradom Dodikom. Primorac pritom prešućuje i da je njegov uzor, Donald Trump, navodno „poludio“ kada je čuo da njegovi najbliži saradnici zarađuju novac koristeći njegovo ime, i to u „nekoj tamo opskurnoj teritoriji“.

Tvrdnje o nametanju zajedničkog bosanskog identiteta

Max Primorac, po običaju, ne iznosi samo jednu spornu tvrdnju. On ide i korak dalje, tvrdeći da je međunarodna zajednica toliko bila uključena u političke procese u BiH da je: „Najdrastičniji pokušaj bio je nametanje fiktivnog zajedničkog bosanskog identiteta koji bi pogodovao tijesnoj većini muslimana u zemlji duboko podijeljenoj po etničko-vjerskoj osnovi.“

Takve formulacije predstavljaju suštinu Primorčevog pristupa Bosni i Hercegovini, u kojem se djelovanje međunarodne zajednice prikazuje kao pokušaj nametanja identiteta i ugrožavanja nacionalnog suvereniteta, bez ozbiljnog razmatranja historijskog i političkog konteksta.

Primorcu je i ranije savjetovano da prouči historiju BiH

Jednom sam se, pukim slučajem, susreo s Maxom Primorcem. Tada sam mu rekao da bi prvo trebao proučiti historiju Bosne i Hercegovine, a tek potom možemo razgovarati.

Upozorio sam ga i da njegove izjave najveću štetu nanose Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Međutim, Primorac ne odustaje, iako je, kako znam iz prve ruke, čak i iz Zagreba dobio poruku da „ne bi trebao dolijevati ulje na vatru“ kada je riječ o hrvatsko-bošnjačkim odnosima, koje bi trebalo popravljati.

U nastavku donosimo njegov tekst u cijelosti. 

„Zahvaljujući Trumpovoj administraciji, BiH je prvi put održala slobodne i poštene izbore“

Zahvaljujući Trumpovoj administraciji, jugoistočna europska država Bosna i Hercegovina prošlog je tjedna – prvi put u svojoj 35-godišnjoj povijesti – održala slobodne i poštene izbore bez agresivnog uplitanja međunarodnih birokrata. To zadaje smrtonosan udarac globalnoj industriji izgradnje država koja je iscrpila nacionalni suverenitet te zemlje.

Nakon nasilnog raspada komunističke Jugoslavije tijekom 1990-ih, tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine – bosanski muslimani, pravoslavni Srbi i katolički Hrvati – dogovorila su se 1995. godine u Daytonu (Ohio) o prekidu neprijateljstava, polaganju oružja, obnovi razorene zemlje te stvaranju zajedničke, ali decentralizirane države triju samoupravnih naroda.

Kritike međunarodne zajednice i Ureda visokog predstavnika

Međunarodni birokrati imali su drukčije planove. Ubrzo nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, globalne elite dodijelile su same sebi potpune izvršne ovlasti za „smjenjivanje javnih dužnosnika koji krše zakonske obveze“ te, putem Ureda visokog predstavnika, ovlast da „nametnu zakone prema vlastitom nahođenju ako to ne učine zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine“.

Od 1997. godine smijenjene su stotine izabranih dužnosnika, čime su navodno slobodni izbori zapravo postali fikcija. Tome treba pridodati i ponižavajuću činjenicu da Europski sud za ljudska prava sa sjedištem u Bruxellesu ima ovlast imenovati tri strana suca u Ustavni sud te zemlje, koji broji sedam članova, čime se izruguje pravosudnoj neovisnosti te države.

Najdrastičniji pokušaj bio je nametanje fiktivnog zajedničkog bosanskog identiteta koji bi pogodovao tijesnoj većini muslimana u zemlji duboko podijeljenoj po etničko-vjerskoj osnovi.

Zašto bi nas trebala zanimati Bosna i Hercegovina?

No, zašto bi nas trebala zanimati Bosna i Hercegovina? Zato što je upravo ondje tijekom desetljeća stvorena europska infrastruktura međunarodnih organizacija, nevladinih udruga i ideološki obojenih programa strane pomoći, pružajući tisućama američkih i europskih dužnosnika okus moći bez ikakve odgovornosti, kojom su mogli gaziti suverenitet nacionalnih država.

Te se vještine sada koriste protiv drugih europskih zemalja koje se usuđuju kritizirati rastuću moć Europske unije, ponajprije Mađarske, Rumunjske i Poljske.

Ponovni izbor predsjednika Donalda Trumpa tome staje na kraj.

Trumpova administracija i kraj „izgradnje države“

Početkom prošle godine, tijekom posjeta Rijadu u Saudijskoj Arabiji, predsjednik Trump oštro je kritizirao „takozvane graditelje nacija [koji su] uništili daleko više nacija nego što su ih izgradili – a ti su intervencionisti djelovali u složenim društvima koja ni sami nisu razumjeli“.

Sljedećeg je tjedna zamjenik podtajnika State Departmenta Christopher Landau predstavnicima iz Bosne i Hercegovine, koji su boravili u posjetu, prenio stav da američka vlada više nije „zainteresirana za nametanje vizije društva koja odražava preferencije udaljenih birokrata i usko usmjerenih aktivista“. Time je raskinuta „woke“ globalna koalicija.

Na sastanku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kasnije te godine, SAD je objavio da više neće provoditi „izgradnju države“ niti pribjegavati „grubim međunarodnim intervencijama“ u Bosni i Hercegovini, već će se zalagati za „lokalna rješenja“.

Dovedeno je u pitanje daljnje američko financiranje Ureda visokog predstavnika, a arogantni njemački visoki predstavnik, koji je djelovao izvan okvira svog mandata, podnio je ostavku pod američkim pritiskom. Istovremeno je administracija blokirala nastojanja Europske unije da ga zamijeni još jednim snažnim zagovornikom neograničene globalne kontrole nad tom zemljom, ponovno istaknuvši – samo nekoliko tjedana prije izbora – da je „era izvana nametnute izgradnje države završila“.

Tvrdnje o slobodnim izborima i novoj vlasti

Kao rezultat toga, građani Bosne i Hercegovine mogli su prvi put slobodno birati svoje predstavnike bez straha od odmazde stranih birokrata, čime se ojačalo povjerenje birača u demokratski proces i stabilizirala zemlja opterećena unutarnjim podjelama.

U studenome će ti izabrani čelnici formirati novu i istinski reprezentativnu vlast. Novoizabrana hrvatska članica Predsjedništva, 39-godišnjakinja, najbolje je to sažela rekavši da Bosna i Hercegovina može biti država „ne ona u kojoj smo svi isti – jer nismo niti ćemo ikada biti – već zemlja u kojoj svi jednako vrijedimo“.

Zagovornici izgradnje države ipak još nisu odustali. Pod krinkom izborne transparentnosti, ljevičarski radikali uspjeli su preuzeti međunarodne promatračke misije za nadzor izbora.

Američku delegaciju predvodila je bivša radikalna slovenska ministrica vanjskih poslova, koja je prethodno predvodila odluku svoje vlade o priznanju palestinske države i optužila Izrael za genocid.

U međuvremenu, međunarodno izaslanstvo OESS-a predvodio je talijanski novinar, žestoki protivnik Izraela koji ujedno obnaša dužnost predsjednika talijanskog ogranka Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) – agencije UN-a optužene za preusmjeravanje milijuna dolara strane pomoći Hamasu.

Trumpova administracija morat će ostati na oprezu.

federalna.ba/Ivica Puljić

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.