Mato Tadić: Pisao sam tekst Dejtonskog sporazuma s Kasimom Trnkom
Četrnaestog decembra će punih 30 godina od potpisivanja sporazuma za mir za Bosnu i Hercegovinu u Parizu. Pisan je u Dejtonu, a ko se potpisanom protivio, kako se došlo na omjer teritorije entiteta, šta znače ta rješenja danas, za Mrežu govori jedan od tvoraca teksta sporazuma Mato Tadić.
Povratak u 1995. godinu i odlazak u Ameriku
„Mene je gospodin Krešimir Zubak, koji je tada bio predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, pozvao i rekao: 'Ideš s profesorom Kasimom Trnkom u Sjedinjene Američke Države da pomognete domaćinima u pripremi mirovne konferencije.' 15. oktobra 1995. godine profesor Kasim Trnka i ja smo otputovali u Sjedinjene Američke Države i tamo smo s ekipom Amerikanaca iz pravnog tima, bio je tu Owen, Holbrook i ostali, počeli raditi i pripremati mirovnu konferenciju koja će početi 1. 11. 1995. godine“, prisjetio se Mato Tadić.
Na polasku, navodi Tadić, Zubak je sugerisao da se vodi računa o tome da 'po svaku cijenu u Ustav BiH mora ući odredba o konstitutivnosti tri naroda u BiH'.
„Vrlo teški pregovori“, ističe Tadić, „svom najvećem neprijatelju ne bih poželio da sudjeluje na takvim pregovorima, gdje vidite da ne ide dobro, a da ne možete ništa učiniti“.
Pregovori su trajali 21 dan i mnogo je situacija koje se mogu prepričavati, a Brčko opisuje kao 'najtežu situaciju, jer je to koridor koji je značio Srbima povezivanje istočnog i zapadnog dijela'.
Nadalje, dodaje Tadić i Jajce na kojem su Srbi insistirali da bude dio entiteta RS.
„Srbi na zapadu Republike Srpske nemaju nijedan izvor električne energije. Tamo se nalazi nekoliko hidroelektrana oko Jajca. Bočac 1, 2 i tako dalje. S druge strane, u pogledu na sastav stanovništva, tamo je najmanje bilo Srba. Bošnjaci i Hrvati su bili apsolutna većina - oko 80%. Ni Bošnjaci ni Hrvati nisu pristajali na to da se doda RS-u. Na kraju su međunarodni predstavnici rekli: 'Pokušajte bilateralno razgovarati'. Inače im je to bila praksa. Kada ne ide ovako, predlože da se razgovara nasamo, pa onda oni opet sjednu i sudjeluju.
Jednog dana sjeo je Milošević sa svojim timom u kome su bili Milutinović, Krajišnik itd., s druge strane Tuđman, Mate Granić, Šušak i, moram reći, pozvao je i nas, bio je gospodin Zubak, Prlić i ja, razgovarali smo o Jajcu. Tuđman insistira da to pripadne Federaciji, poziva se na bosanske kraljeve, struktura stanovništva i tako dalje. Milošević kaže: 'Vi prizivate kraljeve, mi smo svog protjerali, eno ga u Londonu, ne smije ni da dođe u Beograd, a vi biste kraljeve to.'
Smijeh, a poslije toga ponovo uvjeravanja. I na kraju kaže Milošević Tuđmanu: 'Imam prijedlog', pita ovaj: 'Koji?' - sad ja ne znam konfiguraciju, pa mogu pogriješiti, ali kaže: 'Lijeva obala nama, desna vama, ostat će vam tamo Jajce, ali će njima ostati hidroelektrane'. Kaže Tuđman: 'Može.' Šušak se primakne, nešto mu šapne, mi ne čujemo. Kaže Tuđman: 'Ne može, ne može!' 'Sad si rekao da može'. 'Ne može, ostade nam Sveti Ivo Podmilačje, crkva u RS-u.' I Tuđman njemu kaže: 'Znate kako ja imam problem, sad me Hrvati optužuju za Posavinu, za ovo – ma ne dolazi u obzir.' Milošević malo razmišlja i kaže: 'Imam rješenje i za to - prenesemo ga s lijeve na desnu obalu i riješena stvar.' Vidite dokle je to išlo“, opisao je Tadić.
Negodovanja hrvatskih stranaka zbog izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine
S obzirom na negodovanja hrvatskih stranaka zbog izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pogotovo ovog iz reda hrvatskog naroda, gubimo li koncept građanske države ukoliko izgubimo takav način izbora i da li je to možda greška Dejtona? Tadić je kazao:
„Uočili smo tada da može doći do ovoga što se dogodilo i kasnije tokom izbora poslije Dejtona, u nekoliko navrata. I Zubak i ja smo razgovarali i smatrali smo da bi trebalo nekako precizirati da tri naroda, kako je bilo i zamišljeno, imaju svoja tri predstavnika. A da ovako kako je napisano, da možemo doći u situaciju da doista drugi izaberu ili da ne bude predstavnik tog naroda. A onda smo razgovarali: Zubak, rahmetli Alija Izetbegović, bio je i profesor Trnka i ja o toj temi. I tada je Izetbegović rekao da mu ne pada na pamet da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva. Mislim da se ne bi narušio taj koncept građanske države, jer mi moramo kombinirati, i tako je BiH i sastavljena od kombinacije i građanskog elementa i etničkog elementa, koji treba zagarantirati ova tri naroda. I tako je ona opstajala i prije i nadam se da će i u buduće opstajati“, zaključio je.
Na pitanje da li će Bosna i Hercegovina, tačnije njeni građani, biti u prilici birati jednog predsjednika, Tadić pojašnjava kako je prilika za to postojala, te je podsjetio na Aprilski paket.
„Imamo u Evropi sličnih situacija - multinacionalnih, etničkih sredina. Recimo, Švicarska - niko ne zna ko je predsjednik Švicarske. Mijenja se svaka četiri mjesece. Dakle, moglo se.“
VSTV i ključna promjena
Promjene u VSTV-u su neophodne, ali je to proces, naglašava Tadić.
„Reorganizirao bih ga tako da bih prvo razdvojio Sudsko i Tužiteljsko vijeće - posebne nadležnosti Sudskog, posebne Tužiteljskog vijeća. Mogli bi imati plenarnu sjednicu, tačno bih propisao šta su nadležnosti plenarne sjednice, a šta su vijeća. Ne bih stavio ni isti omjer članova. Na jednog tužitelja je pet sudaca. Pooštrio bih kriterije za izbor članova VSTV-a, ograničio mandat i ne bih dopuštao ponavljanje mandata. Imaju ogroman sekretarijat koji se bavi svim i svačim. Dakle, trebalo bi dosta toga izmijeniti. Međutim, to je proces i smatram da treba donijeti novi zakon, a onda da treba ispravljati neke greške“, podvlači Tadić.
Da li je obilježavanje dana Republike Srpske neustavan čin?
„Odluke Ustavnog suda su prema Ustavu konačne i obavezujuće. I tu ne bi trebalo biti nikakvog prigovora, odnosno, razmišljanja kako će se implementirati ili neće. Prema odluci Ustavnog suda to je proglašeno neustavnim i ona bi se morala poštivati“, zaključio je Tadić, pojašnjavajući kako u drugim državama ne postoji opcija nepoštivanja odluka Suda.
„Ne mislim da se ne može pogriješiti. Svi smo ljudi i svi možemo pogriješiti, ali se nikako na taj način ne mogu iskazivati nezadovoljstva, neimplementiranjem odluka Ustavnog suda."
federalna.ba