Lideri EU na samitu u Briselu o inflaciji i energetskim šokovima

Lideri Evropske unije danas su upozorili na ozbiljne ekonomske turbulencije koje prijete u narednim mjesecima, pošto se sve jače osjećaju posljedice rata u Ukrajini i raste opasnost recesije, dan nakon što su podržali kandidaturu Ukrajine za pridruživanje bloku. U Briselu se nastavlja samit Evropske unije na kojem će lideri 27 članica razgovarati o rastućoj inflaciji, energetskim šokovima, sve slabijim povjerenjem privrednika i potrošača i rastućim pritiscima na budžet.

Lideri će također morati da se izbore sa višim troškovima zaduživanja jer se Evropska centralna banka (ECB) kako bi zauzdala nagli rast cijena priprema da sljedećeg mjeseca, a zatim i u septembru podigne referentne kamatne stope u eurozoni, prvi put nakon 11 godina. Predsjednica ECB Christine Lagarde pridružila se samitu EU kako bi razgovarala o ekonomskim izgledima.

Švedska premijerka Magdalena Anderson je na putu ka samitu izjavila da je "situacija teška" i da je veoma važno imati diskusiju o problemima.

EU je provela prethodnu deceniju boreći se sa nizom kriza, kao što su finansijski problemi Grčke, poremećaj transatlantske trgovine za vrijeme bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa, istupanje Velike Britanije iz bloka i pandemija korona virusa.

Evropska komisija, objavila je danas planove za izdavanje 50 milijardi eura obveznica EU za pomoć zemljama članicama između jula i decembra, kao dio svog glavnog programa ekonomskog oporavka.

S obzirom da se ratu u Ukrajini ne nazire kraj i da se EU obavezala da pojača sankcije Rusiji, blok mora da se bori protiv ekonomskih prijetnji na više frontova. Pod pritiskom da održi korak sa američkim i britanskim sankcijama protiv Rusije, EU je od aprila proširila sankcije ciljajući na rusko gorivo. Zabrana uvoza ruskog uglja počeće u augustu, a embargo na većinu nafte iz Rusije biće postepeno uveden u narednih osam mjeseci.

U međuvremenu, sama Moskva remeti isporuke prirodnog gasa, koji EU nije uključila u svoje sankcije iz straha da će ozbiljno naškoditi evropskoj ekonomiji. Prije rata, blok je dobijao oko 40 odsto svog gasa iz Rusije.

Finska premijerka Sanna Marin izjavila je da je veoma vjerovatno da će Rusija koristiti gas i energiju kao "instrument ucjene protiv zemalja Evropske unije".

"Rusija će to koristiti kao oruđe, kao oružje protiv nas, tako da moramo da pomažemo jedni drugima", rekla je ona.

Moskva je smanjila isporuke gasa za pet zemalja EU,  među kojima su Njemačka i Italija, i prekinula isporuke u šest zemalja članica, poput Finske.

Njemačka je jučer pokrenula drugu fazu trostepenog plana za vanredne situacije za snabdijevanje gasom, rekavši da se zemlja suočava sa "krizom".

Slabosti u Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji, rizikuju da imaju širok efekat prelivanja i dovedu do toga da se najnovije prognoze ekonomskog rasta EU pokažu kao previše optimistične.

ECB se obavezala da će stvoriti zaštitni mehanizam na tržištu kako bi zaštitila 19 zemalja koje imaju euro kao valutu od tržišnih previranja dok se bori sa rekordnom inflacijom od 8,1 odsto. Rasprodaja obveznica nekih evrozemalja bila je centralna karakteristika dužničke krize prije jedne decenije.

federalna.ba/Beta