Island pred referendumom o povratku pregovorima za članstvo u EU

Kada je američki predsjednik Donald Trump rekao da želi „komad leda, hladan i loše smješten“, stanovnici Islanda imali su razloga za zabrinutost, iako je zapravo govorio o Grenlandu.

Njihova zabrinutost nije proizlazila samo iz činjenice da je objekt Trumpovih želja njihov veliki najbliži susjed, već i zato što je Trump Grenland u više navrata nazivao Islandom – čak četiri puta.

Ta Trumpova zabuna, dok je početkom ove godine nastavio insistirati na preuzimanju kontrole nad Grenlandom, mogla bi dodatno približiti nezavisni Island i njegovih 400.000 stanovnika Evropi, uoči glasanja o tome treba li obnoviti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji.

„Više zaista ne možemo vjerovati SAD-u“, rekla je Hildur Knútsdóttir, spisateljica horor književnosti koja planira glasati za članstvo u EU.

„Trump se nije šalio u vezi s Grenlandom. Na Islandu je vladala velika zabrinutost jer, ako Grenland preuzme silom, vjerovatno ćemo mi biti sljedeći“, dodala je.

Odluka s kojom se suočavaju Islanđani jeste da li nastaviti uspješno djelovati samostalno i zadržati kontrolu nad vrijednim prirodnim resursima, poput unosnog i dobro upravljanog ribarstva, ili ojačati veze s Evropom kako bi se zemlja bolje zaštitila od geopolitičke nestabilnosti te ostvarila ekonomske koristi poput stabilnije valute, nižih kamatnih stopa i inflacije.

Island, koji je član NATO-a, već učestvuje na jedinstvenom tržištu EU putem Evropskog ekonomskog prostora i dio je šengenskog prostora slobodnog kretanja.

Suverenitet u središtu podjela

Za obje strane u debati riječ je, prije svega, o pitanju suvereniteta, smatra Hulda Thorisdottir, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Islanda.

Protivnici članstva tvrde da je zemlja, koja je nezavisnost od Danske stekla 1944. godine, već ostvarila sve prednosti evropske integracije bez njenih nedostataka. Zašto bi se toga odricala kada joj ide tako dobro?

„Nezavisnost Islanda naš je najvrjedniji resurs“, rekao je Haraldur Olafsson, profesor fizike i predsjednik organizacije Heimssýn, koja se protivi članstvu u EU.

„Mogućnost da sami donosimo zakone i odlučujemo kako će stvari funkcionisati od ključne je važnosti“, dodao je.

Pristalice članstva, međutim, situaciju posmatraju kroz prizmu svijeta koji se brzo mijenja i u kojem promjene savezništava predstavljaju sigurnosni rizik.

To što je izvan EU čini Island ranjivijim, a time je ugrožen i njegov suverenitet, smatra Thorisdottir.

Ministrica vanjskih i odbrambenih poslova Thorgerdur Katrín Gunnarsdóttir, koja podržava članstvo u EU, rekla je da, kada pita građane manjih zemalja poput Irske, Finske ili Luksemburga osjećaju li da su izgubili suverenitet, „gledaju me kao da sam luda“ i odgovaraju da ih je članstvo učinilo snažnijima.

Island je već jednom razmatrao članstvo u EU

Vlada lijevog centra premijerke Kristrun Frostadottir izabrana je 2024. godine na platformi koja je uključivala obećanje o održavanju glasanja o članstvu u EU.

Islanđani nisu glasali o odluci da podnesu zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, nakon što je bankarski sektor, opterećen dugovima, doživio kolaps tokom globalne finansijske krize 2008. godine.

Pregovori o pristupanju obustavljeni su 2013. godine, nakon dolaska vlade desnog centra na vlast, a formalno su okončani 2015. godine.

Predstojeće glasanje predstavlja prvi korak ka mogućem članstvu u 27-članom bloku. Birači će odgovoriti na jednostavno pitanje: treba li Island obnoviti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji?

Ako birači odbiju prijedlog, pitanje bi time bilo zaključeno. Ako ga podrže, uslijedio bi višegodišnji pregovarački proces tokom kojeg bi Evropska komisija procjenjivala 35 oblasti, od finansijskog sistema i ribarstva do saobraćajne infrastrukture, poljoprivrednih propisa te sloboda poput slobode govora i vjeroispovijesti.

Svaki eventualni sporazum morale bi odobriti sve postojeće članice EU, a potom bi konačnu odluku o članstvu donijeli građani Islanda.

Ribarstvo bi moglo biti presudno

Potomci Vikinga koji su naselili Island stoljećima žive od mora, a ribarstvo je i dalje dio kulturnog identiteta zemlje.

Island je tokom 1970-ih vodio takozvane Ratove bakalara s Velikom Britanijom kako bi osigurao kontrolu nad svojim ribolovnim područjima.

Bogatstvo ribljeg fonda u sjevernom Atlantiku oduvijek je bilo jedna od ključnih prepreka članstvu u EU, zbog straha da bi Island morao prihvatiti Zajedničku ribarstvenu politiku EU, koja bi omogućila španskim, nizozemskim i drugim koćaricama pristup njegovim vodama.

Svaki dogovor s EU koji ne bi zaštitio prava Islanda na ribolov smatrao bi se neprihvatljivim. Ipak, Gunnarsdóttir i drugi zvaničnici uvjereni su da bi se mogao postići dogovor kojim bi Island dobio izuzeće za svoje ribarstvo.

„Mi smo velesila kada je riječ o ribarstvu. Nećemo potpisati nijedan sporazum koji neće potvrditi naš suverenitet i potpunu kontrolu nad našim ribarstvom“, rekla je.

Heiðrun Lind Marteinsdóttir, izvršna direktorica organizacije Fisheries Iceland, rekla je da njena organizacija koja predstavlja sektor trgovine morskim proizvodima ne protivi članstvu u EU ako bi Island dobio trajno izuzeće od zajedničke ribarstvene politike, ali je istakla da bi to bilo bez presedana.

„Mislim da moramo biti veoma realistični kada je riječ o pregovaračkom procesu i onome što možemo dobiti pregovorima. Iskreno, mislim da imamo veoma visoke ciljeve“, rekla je.

Drugi predstavnici ribarske industrije skeptičniji su kada je riječ o tome da bi zaštita islandskog ribarstva bila dugoročna, posebno kada je riječ o vrstama poput haringe, kapelina i skuše koje migriraju između različitih ribolovnih područja.

„Vidjet ćemo evropska ribarska plovila ovdje, na Islandu“, predvidio je Einar Sigurdsson, predsjednik ribarske kompanije Isfelag.

Trumpova opsjednutost Grenlandom ubrzala referendum

Vlada je prvobitno planirala održati glasanje do sljedeće godine, ali ga je pomjerila nakon Trumpovih ponovljenih prijedloga da preuzme Grenland, samoupravnu teritoriju Danske i dugogodišnjeg američkog saveznika.

Američki State Department uvjeravao je islandske zvaničnike da je Trump tokom ponovljenog lapsusa na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj mislio na Grenland, rekla je ministrica vanjskih poslova Gunnarsdóttir.

Situaciji nije pomogla ni izjava Williama Longa, novoimenovanog američkog ambasadora u Reykjaviku, koji se jednom našalio da će Island postati 52. američka savezna država, a da će on biti njen guverner.

Izvinio se zbog izjave, ali je ona ipak izazvala reakcije hiljada Islanđana koji su potpisali peticiju kojom su od premijerke tražili da odbije njegovo imenovanje.

Gunnarsdóttir je rekla da je Trumpovo zaoštravanje retorike naglasilo značaj zajedničkog djelovanja malih i velikih evropskih zemalja koje zajedno stoje uz Grenland i Dansku.

„Za nas je veoma važno vidjeti grupu zemalja sličnih stavova koje zajedno stoje iza principa i vrijednosti“, rekla je.

„To je također ono što vidim kada posmatram Evropsku uniju u ovom nestabilnom svijetu“, dodala je, prenosi AP.

federalna.ba