Lazović: Vučić treba odmah skloniti Dodika

Kako su Sjedinjene Države kroz sankcije Čavari i Cvijanović zapravo izrekle SANKCIJE ENTITETIMA koji sve više predstavljaju problem za funkcionalnu BiH - za Mrežu pojašnjava Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine RBiH. Ovaj iskusni bh. političar otkriva zašto se BiH gura u kandže Srbije, zbog čega Vučić treba odmah skloniti Dodika, ko štiti Čovića, a ko toleriše blokade i secesionizam. Hoće li poslije izbora biti kriza poslije krize i sprema li međunarodna zajednica teren za teritorijalu reorganizaciju naše države, NE PO DODIKOVIM I ČOVIĆEVIM ŽELJAMA.

Lazović kaže da se može reći da je Evropa izdala Zapadni Balkan.

"Ali ako se trezveno razmisli, onda i nije. Evropa je zauzela jedan stav prema Zapadnom Balkanu, pogotovo prema BiH, koji sam ja i očekivao, ali kada je BiH u pitanju nije zaista bilo realno očekivati da dobije kandidatski status, bez obzira na odluke prema Ukrajini i Moldaviji. Mislim da su davno prošla vremena kada su emocije bile prisutne i kada su na osnovu tih emocija očekivane odluke evropskih institucija prema BiH. To je prošlo davno i mislim da su uslovi koji su bili pred BiH postavljeni još u ovom proteklom periodu ostali neispunjeni. Ne može se očekivati kandidatski status za državu koja 11 godina ne implementira presude Suda za ljudska prava iz Strazbura, koja ne implementira niz uslova koji su postavljeni od strane EU, koja tri ključna zakona ne implementira. Upravo zbog tih zakona BiH je na čekanju."

Na pitanje ko štiti Čovića i Dodika odgovara: "Vjerovatno da gospodin Čović ima snažnu podršku Hrvatske. Gospodin Plenković koji jeste evropski značajna politička ličnost i koji svojim vezama pokušava još uvijek dobiti neke ustupke za politiku HNS-a, odnosno Dragana Čovića, održava Dragana Čovića na političkoj sceni. Ali je iluzorno očekivati da Hrvatska kao članica EU, odnosno HNS može dobiti principe koji su suprotni evropskim standardima na kojima počiva EU. Tu prije svega mislim na Izborni zakon i legitimno predstavljanje koje je nepoznata kategorija za evropske institucije. Nije logično da evropske institucije mogu prihvatiti da u BiH Izborni zakon bude nakaradan na način da se etnički kolektiviteti izdižu iznad ljudskih i građanskih prava. S druge strane, Milorad Dodik već dugo u kontinuitetu urušava institucije BiH, glumi neutralnog političara ili lidera u sukobu sa Ukrajinom, a faktički se 100% svrstao na stranu ruskoj uticaja i u tom kontekstu je potpuno logično da EU jasno vidi da su problem te dvije politike."

Vlast se boji samo ulice

Ističe da su građani BiH već dugo iscrpljeni političkim sukobima.

"Jasno se vidi odakle dolaze određeni problemi i u tom kontekstu očekuje se od EU da povuče te poteze. Međutim, također je razumljivo da EU ne može rješavati te krupne nesporazume na način direktnih sankcija kao što je to radio gospodin Ashdown. Ači građani BiH moraju shvatiti da moraju izrasti u jak politički faktor kojeg se vlasti boje. Vlast se očito boji samo ulice."

Lazović naglašava da BiH ne smije niti treba otvorenih, širokih ruku ići ka Otvorenom Balkanu na način kako to očekuje Aleksandar Vučić iz političkih razloga.

"Ekonomija nikada nije uspjela pobijediti političke ciljeve ukoliko su oni na suprotnoj strani od ekonomskih ciljeva. Sve ono što zagovara Otvoreni Balkan kada je u pitanju sloboda kretanja, kapitala, uvezivanja tržišta je dobro došlo. Inicijativa je krenula iz Beograda i odmah je na neki način sumnja šta je to, šta se krije iza Otvorenog Balkana. U situaciji dok Aleksandar Vulin govori o srpskom svetu, dok Dodik urušava institucije BiH. Ja bih tražio od Vučiča da skloni Dodika i njegovu politiku jer sa njegovim ciljevima i tom politikom BiH ne može biti dio Otvorenog Balkana. Da bi bila dio Otvorenog Balkana ona mora imati jedinstven ekonomski prostor, mora imati efikasne institucije koje će znati afirmirati ekonomski potencijal bh. tržišta i učiniti ga konkurentnim sa drugima. U ovom trenutku to je nemoguće. Sa politikom Milorada Dodika koji stalno pokušava urušiti državu BiH, a ojačati RS, BiH ne smije i ne treba ulaziti u Otvoreni Balkan."

Smatra da su problematični i Vučićevi apetiti prema BiH, Kosovu i Crnoj Gori.

"Ne vjerujem da se u ovom prostoru mogu stvarati te velike države. Prošla su ta vremena stvaranja i velikih Srbija i velikih Albanija. Postoji taj berlinski proces, postoji EU."

Nakon izbora priželjkujem razgovore o teritorijalnoj reorganizaciji BiH

Naglašava da je BiH mala, krhka država sa neizgrađenim institucijama koja se mora oslanjati na one države koje su joj zaista prijatelji.

"Srbija je u proteklih 30 godina pokazala da ona to nije. BiH će morati preživjeti i politiku secesije i politiku trećeg entiteta. Morat će te politike biti poražene. BiH kroz svoju dugogodišnju historiju je uvijek bila napadana, uvijek se suočavala sa neprijateljem. Izlazila je nekada i ranjena i sa određenim ranama, ali je preživjela. Preživjet će i Milorada Dodika, preživjet će i politiku trećeg entiteta, preživjet će sve ove unutrašnje napade na njenu suverenost, ali uslov za to je da se etničke politike sklone sa scene, a da se afirmira građanin, pojedinac sa svojim vrijednostima jer ukoliko uspijemo napraviti BiH kao državu punih ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru, takva BiH može biti stabilna i takva BiH može biti dio EU. Sa etničkim kolektivitetima stvaraju se etnički kavezi u kojima se ljudske slobode sahranjuju, u kojima pojedinac postaje minoran, u kojima građani odlaze iz takvih zemalja. Jedna multietnička zajednica kao što je BiH ne smije sebi nikada dozvoliti da etnički kolektiviteti postanu zasebne etničke teritorijalne jedinice jer u toj formuli BiH kao zajednica faktički nestaje. Republika Srpska je sa svojom politikom pokazala da ona želi nadrasti državu BiH, da želi biti jača od države BiH i ja mislim da je čitav problem i politički i ekonomski i sigurnosni i svaki drugi upravo zbog tog pristupa da jedan entitet bude jači od države BiH. I zamislite da imamo još treći entitet, odnosno federalne jedinice sa etničkom dominacijom, one bi između sebe vodile i političku i ekonomsku i svaku drugu borbu, a država BiH sve više slabila. Dakle ja ne zagovaram takav princip, iako smatram da trebaju doći određene ustavne promjene, pa i promjene Izbornog zakona. Ali ne na način da se Ustav BiH mijenja stvarajući tri te neke etničke jedinice, već da se dva entiteta, i Federacija i Republika Srpska, nađu pod transformacijom na način da BiH bude regionalno organizirana, bez sadašnjih entiteta, a da Izborni zakon bude na način da svi građani biraju svoje predstavnike. Ovaj nakaradni sistem izbora članova Predsjedništva koji je sada prisutan faktički dijeli našu državu."

Lazović kaže da nakon izbora priželjkuje razgovore o teritorijalnoj reorganizaciji BiH.

"Mislim da ulazimo u taj period. Sve ovo što je bilo u Briselu, nepotpisani taj dokument, je stvar verbalnog opredjeljenja, verbalne podrške koju su naši predstavnici politički dali pred ljudima iz EU. Američka administracija je sankcionisala predsjednike entiteta - i gospođu Cvijanović i gospodina Čavaru. Nisu oni njih sankcionisali samo personalno već su sankcionisali ta dva entiteta koja su označena da postaju problem za funkcionalnu državu BiH. U tom kontekstu kada se razmišlja, proces koji se odvija u Evropi, sankcije koje se nameću predsjednicima entiteta, ja zaključujem da slijede razgovori oko nove teritorijalne organizacije. Ta formula dva entiteta dovodi do toga da država ne može biti funkcionalna, stabilna, ne može izgraditi jake institucije,a stepen povjerljivosti u jednu državu, stepen stabilnosti jedne države mjeri se u tome koliko je ona u stanju zaštititi ljudske slobode, individualne slobode na cijelom njenom prostoru. Sada to nije slučaj. BiH svoju budućnost ne može graditi na ovom Ustavu. Sankcije Dodiku neće zaboljeti samo njega, nego i Republiku Srpsku i ljude oko njega. Trebalo bi zaboljeti i Federaciju. Federacija je isto tako jedan invalidni entitet koji treba doživjeti određenu transformaciju. Jugoslavija se još nije raspala jer su sjene tih politika prisutne u BiH."

Smatra da je pred nama kampanja u kojoj će se dosta teška politička bitka voditi između aktuelnih vlasti.

Ovo je razgovor iz magazina Mreža. Sva izdanja emisije pogledajte OVDJE.

federalna.ba

Miro Lazović Mreža
Mreža
0 22.11.2022 21:55
Mreža Crna Gora
0 22.11.2022 21:48
Mreža
0 22.11.2022 21:44
Mreža
0 22.11.2022 21:20
Dnevnik D Miro Lazović
0 17.11.2022 20:55