Klimatska konferencija COP31 završena bez dogovora; države podijeljene oko fosilnih goriva

Klimatska konferencija COP31 završena bez dogovora; države podijeljene oko fosilnih goriva
(Izvor: EPA/ANTONIO BAT)

Klimatska konferencija Ujedinjenih nacija (COP31) u Antalyji u Turskoj završena je u nedjelju bez postizanja sporazuma, nakon više od dvije sedmice teških pregovora. Glavni razlog neuspjeha bila su neslaganja oko fosilnih goriva, ključnog uzročnika klimatskih promjena, prenosi CNN.

Godišnji klimatski pregovori UN-a, koji su produženi tokom vikenda, postali su najduža konferencija COP u historiji i prvi veliki neuspjeh pregovora od COP15 u Kopenhagenu 2009. godine.

Na završnom sastanku, na kojem je trebao biti usvojen takozvani Sporazum iz Antalyje, postalo je jasno da među više od 190 zemalja učesnica ne postoji potreban konsenzus.

Evropska unija, Panama, Maršalska Ostrva i Norveška bile su među državama koje su odbile predloženi tekst.

Irski ministar za klimu Darragh O'Brien, koji je učestvovao u vođenju pregovora u ime EU-a, izjavio je da Unija neće podržati sporazum "koji čak ni ne spominje fosilna goriva".

Predsjednik COP31 Murat Kurum priznao je da ne postoji dovoljna podrška za usvajanje sporazuma.

"Učinili smo sve što smo mogli, ali jasno je da u ovoj sali postoje strane koje se protive ovom tekstu. Priznajemo da ne postoji konsenzus o ovom dokumentu", rekao je Kurum.

Fosilna goriva ostala najveća prepreka

Na konferenciji COP28 u Dubaiju 2023. godine države su prvi put postigle dogovor o postepenom odmaku od fosilnih goriva. Međutim, zemlje proizvođači nafte od tada se protive ponavljanju takvih formulacija u novim sporazumima.

Prvi nacrt sporazuma COP31 pozivao je na "hitan prelazak s fosilnih goriva u energetskim sistemima", ali su sve reference na fosilna goriva uklonjene iz kasnijih verzija, uprkos zahtjevima više od 100 država da ostanu u tekstu.

Sporna je bila i podrška tehnologijama hvatanja i skladištenja ugljika, za koje kritičari tvrde da omogućavaju nastavak proizvodnje fosilnih goriva bez rješavanja temeljnog uzroka klimatske krize.

Neslaganja i oko finansijske pomoći siromašnijim državama

Još jedno ključno pitanje bilo je finansiranje prilagođavanja klimatskim promjenama. Zemlje u razvoju izrazile su razočarenje jer je nacrt predviđao najmanje utrostručenje finansijske pomoći do 2035. godine, ali bez jasnog polaznog iznosa i konkretnih finansijskih obaveza.

"Bogatije zemlje odbile su osigurati novac za pomoć zajednicama da se pripreme za klimatske katastrofe i oporave od njih, a zagađivačima su omogućile nastavak poslovanja bez posljedica", izjavio je Harjeet Singh iz organizacije Satat Sampada Climate Foundation.

Predsjednik pregovora COP31 Chris Bowen ocijenio je ishod veoma razočaravajućim, ali je istakao da je tokom konferencije postignut i određeni napredak, uključujući obećanje više od 90 zemalja da će ubrzati elektrifikaciju svojih ekonomija.

Neuspjeh pregovora dolazi u trenutku kada, prema nedavnom izvještaju UN-a, svijet ide prema zagrijavanju od 2,8 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo, ukoliko se nastave trenutne politike.

Bivša predsjednica Irske Mary Robinson ocijenila je da je COP31 pokazao "sramotan nedostatak hitnosti i liderstva" u suočavanju s klimatskom krizom.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

COP31