Novi prijedlog sporazuma na COP31 bez spominjanja fosilnih goriva; dogovor sve neizvjesniji

Novi prijedlog sporazuma na COP31 bez spominjanja fosilnih goriva; dogovor sve neizvjesniji
(Izvor: EPA/ANTONIO BAT)

Predsjedništvo godišnje klimatske konferencije Ujedinjenih naroda (COP31) predstavilo je u nedjelju novi prijedlog završnog sporazuma u kojem se ponovo ne spominju fosilna goriva, što je dodatno produbilo podjele među državama i dovelo u pitanje postizanje konačnog dogovora, prenosi AFP.

Najnoviji tekst, koji su sudomaćini dvosedmičnog samita u Antalyji, Turska i Australija, objavili tokom produženih pregovora, ostavlja neriješenim pitanje postepenog napuštanja ugljena, nafte i plina, ali u prvi plan stavlja elektrifikaciju globalne ekonomije.

Da bi završni dokument bio usvojen na sjednici u nedjelju, potrebna je jednoglasna saglasnost gotovo 200 država. Evropska unija i niz drugih zemalja traže jasno preuzimanje obaveze odmaka od fosilnih goriva kao glavnog uzročnika globalnog zagrijavanja, čemu se snažno protivi Saudijska Arabija.

Neimenovani zvaničnik EU-a ocijenio je za AFP da najnoviji prijedlog predstavlja korak unazad, upozorivši da postoji vrlo realna mogućnost da COP31 završi bez ikakvog dogovora.

"Situacija je teška, a ishod neizvjestan. Zemlje proizvođači nafte pružaju žestok otpor", izjavio je njemački zvaničnik, dok su predstavnici Saudijske Arabije odbili komentarisati pregovore.

Podjele oko napuštanja fosilnih goriva

Ovogodišnji klimatski pregovori odvijaju se u atmosferi rasta cijena energenata i geopolitičkih napetosti izazvanih ratom u Iranu. Nakon što je raniji nacrt ove sedmice pozivao na brže napuštanje fosilnih goriva, u četvrtak su iz teksta uklonjene sve direktne reference na ugljen, naftu i plin.

Najnovija verzija tek indirektno podsjeća na raniji globalni dogovor iz 2023. godine o odmaku od fosilnih goriva te i dalje potiče tehnologiju hvatanja i skladištenja ugljika, koju zagovara naftna industrija, dok je ekolozi i brojne države kritikuju kao preskupu i neefikasnu.

Umjesto toga, Turska i Australija predlažu da se udio električne energije u ukupnoj svjetskoj potrošnji energije poveća na 35 posto do 2035. godine, uz širenje čiste energije.

Međutim, dio država upozorava da sama elektrifikacija nije garancija smanjenja štetnih emisija jer se trećina svjetske električne energije i dalje proizvodi iz ugljena, a petina iz plina.

Neslaganja i oko finansijske pomoći siromašnijim državama

Dodatne sporove izazvalo je i brisanje cilja od 120 milijardi dolara pomoći siromašnijim državama za prilagođavanje klimatskim promjenama, što je izazvalo nezadovoljstvo zemalja u razvoju, kao i pokušaji Saudijske Arabije, Indije i Kenije da odgode objavljivanje narednih naučnih izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC).

U nacrtu se također izražava duboka zabrinutost da će globalno zagrijavanje u narednih nekoliko godina premašiti ključnu granicu od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.

federalna.ba/Fena

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

COP31