Kamenjaković: Konačno nestranački element u biračkim odborima

Centralna izborna komisija BiH raspisala je lokalne izbore za 6. oktobar, a već teku brojni rokovi koje moraju poštovati i izborna administracija na svim nivoima, političke stranke, nezavisni kandidati, ali i birači. Jedan od najvećih izazova za CIK na ovogodišnjim lokalnim izborima bit će i taj što će Komisija prvi put morati birati predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora. Ova novina je sadržana u izmjenama Izbornoga zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Do kraja maja Centralna izborna komisija BiH trebala bi provesti imenovanje oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora za lokalne izbore. Prvi je ovo put da se procedura imenovanja predsjednika biračkih odbora provodi na način da oni ne smiju biti članovi političkih stranaka, niti obavljati dužnosti u organima stranke.

„Ne smiju imati nikakve veze sa političkim strankama. Mi očekujemo 20. maja da imamo aplikaciju putem koje će se oni prijavljivati. Nakon toga bismo selektirali te ljude i sve do 22. augusta bismo radili treninge s tim osobama, da budemo sigurni da razumiju taj proces, da su u stanju da vode taj proces“, kazala je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a BiH.

Predstavnici nevladinog sektora saglasni su u ocjeni da se radi o izmjenama koje bi trebale u nekoj mjeri smanjiti utjecaj koji su do sada na biračke odbore itekako imale političke stranke.

„Ne može biti loše, jer je do sad bilo sve na način da su svi članovi - pa i predsjednik i potpredsjednik - birani na prijedlog političkih subjekata koji učestvuju na izborima. Ja sam optimista da će rezultati ovih izbora biti daleko sa većim integritetom, kredibilitetom nego što smo imali do sad“, kaže Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

Glasnogovornik Koalicije Pod lupom Hasan Kamenjaković ističe kako će konačno postojati nestranački element u biračkim odborima: „Isto tako smanjit će se pojava fiktivnih političkih subjekata, upravo novim izmjenama i dopunama Izbornog zakona, čime bismo trebali osloboditi donekle cijelu ovu kariku u izbornom procesu jednog tog političkog utjecaja“.

Ono što ostaje isto jeste da će, kao i do sad, članove biračkih odbora odrediti lokalne izborne komisije. U biračkim odborima i dalje će moći sjediti stranačke osobe. Međutim, Schmidtovim izmjenama, za biračke odbore moći će aplicirati samo one stranke koje egzistiraju na prostoru određene lokalne zajednice. Ovo praktično znači da bi tzv. fantomske stranke mogle postati prošlost.

„Ovi ostali članovi bračkih odbora koji će i dalje dolaziti na prijedlog političkih stranaka - smanjen je broj političkih stranaka koje ulaze u žrijebanje za mjesta u biračkim odborima. To su samo političke stranke koje su u tim vijećima, prema potvrđenim rezultatima na prošlim lokalnim izborima, imale mjesta“, napomenula je Hadžiabdić.

Kamenjaković dodaje kako u njihovim slučajevima ima primjera za to: „Npr. da se u Laktašima prijavi Stranka, da kažemo, za bolju Čapljinu, koja u suštini apsolutno ne djeluje tu, ali tu je sa ciljem da bi se trgovalo mjestima u biračkim odborima“.

Izbor skoro 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora izazov je za CIK. U slučaju da potreban broj ne bude dosegnut, iz CIK-a navode da bi nedostajući broj bio izabran po starom načinu, barem u prijelaznom periodu. Inače, pretendenata za učešće na izborima sve je više. Samo je ove godine registrovano 6 novih političkih subjekata, čime se broj stranaka povećao na nevjerovatnih 187.

federalna.ba