Kako ministar Grubeša grubo ignoriše odluku Ustavnog suda BiH?

Akademici i oni koji bi htjeli da to budu pod svaku cijenu, profesori, muftije, negatori genocida, nacionalisti s perom u ruci, operativci etničkih podjela – sve u priči paketa  zvanog Bosna i Hercegovina nije država.

“To je za vela havle, to je za bože sačuvaj”, kaže akademik Esad Duraković.

Cilj  je jasan. Obesmisliti, potom podijeliti kako bi konačno i uništili. Na red je došla Akademija nauka  i umjetnosti BiH.

“Centrifugalne sile koje hoće da je razvale vide u ANU-u vrlo važan faktor ili argument za svoj nacionali, entitetski i politički neki identitet”, dodaje Duraković.

“U suštini se radi o političkom projektu, političkom projektu koji želi da opstruira sve što čini BiH stabilnom i suverenom državom”, ističe Muris Čičić, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Ova institucija simbol je  državnosti i kao  takva legitimna meta je antidržavnih politika. Da bi se uništila potrebno je u nju ući. Vrata su ovdje za takve zatvorena pa je napad logičan slijed. A status ANU BiH odličan alat u rukama. Latio ga se Josip Grubeša, HDZ-ov ministar pravde BiH. I učinio ga nerješivim. Grubeša državnu naučnu insituciju ne želi da upiše u Registar državnih institucija. Na taj način svjesno i direktno provodeći politiku iznad Ustavnog suda BiH, koji je naložio upis.

“Osnova za upisivanje neke institucije je zakon, konkretno Zakon o registriranju pravnih osoba koje osnivaju institucije BiH odnosi se na Akademiju znanosti i umjetnosti BiH, tako da sve one špekulacije koje smo mogli čuti, u javnom diskursu da ministar pravde osporava, neće, ne želi, ne piju vode, iz razloga tog što je Zakon taj koji ograničava, odnosno definira na koji način se pravni subjekt upisuje”, rekao je Grubeša.

“Zakon  o registraciji ne može da bude jači od odluka Ustavnog suda”, smatra predsjednik ANU-a.

Grubeša ne priznaje dejtonski Ustav

Ustavni sud BiH ipak ne tretira pomenuti Zakon kao osnov za neprovođenje njegove odluke da je ovu instituciju obavezno upisati u registar pravnih lica na državnom nivou. U odluci navode da je odbijanje rješavanja statusa Akademije  suprotno s demokratskim načelom i načelom  kontinuiteta pravnih propisa Ustava BiH. 

“Grubeša ne priznaje Dejtonski  Ustav u čijem članu 1 izrekom stoji da RBiH nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država. Nego svojom odlukom tvrdi da je prekinut njezin državnopravni kontinuitet  i da su danas važeći samo oni dokumenti koji datiraju nakon pariškog potpisa na Dejtonski Ustav”, navodi akademik Slavo Kukić.

I upravo u tome leži tumačenje Grubeše da ovakav zahtjev moraju uputiti prema Vijeću ministara BiH, odnosno Parlamentarnoj skupštini BiH koje je, tvrdi, jedino nadležno. Podršku je Grubeša dobio od Mate Tadića, sudije Ustavnog suda koji se dovodi u vezu sa HDZ-om, a koji je izdvojio svoje mišljenje te utvrdio da je Ministarstvo pravde postupilo kako je I trebalo. A ministarstvo pravde je i ranije 2014. godine odbilo riješiti status ANU BiH, uprkos činjenici da je Sud BiH i tada naložio upis Akademije. 

“Ne dvojim da će gospodin Grubeša koji ne iznosi svoje stavove nego je jedan operativac, da će sada izmišljati mnoge razloge koristeći usluge svog pravnog tima koji ga opslužuje kako bi opstruirao provedbu odluke Ustavnog suda”, dodaje Kukić.

“Ja smatram da je to njihovo opravdanje za ovaj pa mogu ga tako nazvati nemar da su tu zakonsku mogućnost kada su mogli napraviti 2003. prespavali”, naveo je Grubeša.

“Gospodin Grubeša zna bolje stvari od Ustavnog suda, da li je on to kompetentniji od Ustavnog suda, to je jednostavno jedan sartomortale kako bih to nazvao drugačije. Izvinite govorim malo u afektu jer nam čovjek prodaje maglu, pravi nas glupima. O presudama Ustavnog suda se nigdje i nikada ne raspravlja - pogotovo ministar pravde, oni su niža instanca nego se one implementiraju i provode. Da li to Ustavni sud nije znao šta treba uraditi nego će njima gospodin Grubeša dijeliti lekcije”, istakao je Esad Duraković.

Od državne napraviti etničke akademije

Lekcije nije dijelio, ali je ostao dosljedan i umjesto provođenja obavezujuće odluke  Ustavnog suda BiH, donio rješenje kojem upis iznova odbija. Razlog otpora nije nepoznat. Ali  realizacija plana jeste ,od državne napraviti etničke akademije.

“Na principu krvnih zrnaca, takve su Srpska akademija nauka i umjetnosti i Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti i dvije hrvatske akademije nauka i umjetnosti”, ističe Kukić. 

Sve ovo  se uklapa u matricu stranke čiji je Grubeša i kadar, a koja je 2014., na inicijativu Sveučilišta u Mostaru i podrške kantonalne Vlade HNK osnovala vlastitu. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. Od kada je i Dragan Čović bogatiji za titulu akademika. 

“Od srca Vas pozivam da budete član HNS-a”, govorio je Čović 2014. godine.

Dakle, HNS nije jedina nevladina organizacija koju je Čović stavio pod kontrolu. Isto je uradio i sa njihovom akademijom koja je osnovana kao udruženje građana, na šta su u HAZU-u izuzetno ponosni. 

“Imamo naravno punu potporu HNS-a apsolutno. Mi nemamo recimo Parlament niti Vladu koja bi nas. Ali imamo HNS, imamo kantone sa hrvatskom većinom”, naveo je predsjednik HAZU-a Mladen Bevanda.

I nije ovo jedina akademija koja služi cijepanju državne. Srpska je svoju osnovala ratne '93. godine. Željela jačinu SANU-a iz Beograda, a postale njena produžena ruka.  Među osnivačima su tri akademika SANU-a i crnogorske akademije onda je jasno da je negatorima genocida takva akademija samo instrument kako bi istu i opravdali. 
 
“Imajući u vidu da  srpski narod  ovdje predstavlja dominantnu većinu i da smo zagledani, ne samo u određene  institucije, već i u čitavu državu Srbiju kao svoju osnovnu i matičnu zemlju, tako I SANU doživljavamo”, istakao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a. 

Bošnjaci partner u obesmišljavanju ANU BiH

Rajko Kuzmanović na čelu je ANU RS-a. Podršku u ovoj instituciji ima i od članova Emira Kusturice i najnovijeg Petera Handkea. Nobelom nagrađen negator genocida. Inače, Kuzmanović daje svesrdnu podršku svojim pojavljivanjem na osnivačkoj skupštini one hrvatske akademije. Dakle, nakon što su se podijelili krenuli su da sarađuju  međusobno, tako i srpska i hrvatska imaju strateški plan. U obesmišljavanju ANU BiH našli i trećeg partnera. Bošnjake. 

“Ja ne mogu da shvatim jednu stvar, to je u nekoj mjeri kozistentno sa Dodikovom politikom, ako hoćete i Čovićevom ,da osniva HAZU u Mostaru ali Bošnjaci koji bi morali da shvate da im nema opstanka bez BiH. Pa onda se pitam kako je moguće, da dvojica muftija osnuju Bosnjačku akademiju nauka pored ove državne”, ističe akademik Esad Duraković.

“Ako imate akademiju RS, dvije hrvatske, postoji potreba za Bošnjačkom. Bilo bi besmisleno i nefer da Bošnjaci, kao najbrojniji narod u Bosni, se kritikuju i osporavaju zato što su oni napravili. Morali su imati neku vrstu protuteže”, smatra Suad Kurtćehajić iz BANU-a.
Svrha BANU-a ispunjena. Osnivanjem dala legitimitet drugim etničkim akademijama. Kada se svrha ispuni opstojnost je upitna. Zato se kreće u osnovanje  nove. 

“Uvijek postoje ljudi koji su nezadovoljni da postoje kriteriji koji njima onemogućavaju da postanu  članovi akademije, odnosno da se zovu akademik i onda oni osnivaju svoju akademiju”, smatra Muris Čičić, predsjednik ANU BiH. 

“Ne treba unaprijed osuđivati takvu pojavu, nego treba jednostavno vidjeti šta ta nova akademija bi mogla ponuditi”,smatra Kurtčehajić.
“Ta akademija bi trebala da ide istom trakom kuda ide Akademija BiH, nećemo biti ni na koji način suprostavljeni toj Akademiji”, dodaje Kurtčehajić. 

Akademik Esad Duraković kaže: “Osnivanje ovih novih akademija parcijalnih siguran sam da zna o čemu govorim, to je anti-bosanski u smislu državnosti anti-bosanski akt.”

Pokrenut će se krivična prijava protiv ministra pravde

Za razliku od etničkih koje titule dijele prvo osnivačima, a onda i političkim istomišljenicima od svog postojanja do danas nisu akademski ozvaničile niti jednog međunarodno proznatog stučnjaka. Jer im to nije primarni cilj. Sve su one same sebi svrha. Za razliku od Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine koja ima dva Nobelovca, niz renomiranih akademika te  je međunarodno  priznata insititucija, članica Evropske asocijacije akademija. I prije svega potvrda kontinuiteta države BiH. Sasvim dovoljno da bi bilo jasno šta se krije iza Grubešinog POZIVA NA ZAKON. 

“Nije ispoštovana presuda Ustavnog suda BIH  što u konačnici  nalaže i određenu krivičnu odgovornost”, ističe zamjenik ministra pravde Nezir Pivić.

“Svi ostali imaju pravo da sumnjaju da ne radim nešto kako ne treba ili radim loše ili da nešto ne radim a trebao bi raditi i da reagiraju prema onome kako oni misle da trebaju reagirati”, kaže Josip Grubeša, ministar pravde BiH.

“Biće krivična prijava protiv ministra zbog protuustavnog ponašanja”, navodi Čičić.

A ponašanje Josipa Grubeše kao ministra pravde u najmanju ruku je čudno. Smatrali su tako oni zatupnici koji su tražili njegovu smjenu. Bezuspješno, jer nije samo HDZ uz pomoć SNSD zaštitio Grubešu. Učinila je to i SDA.

“Mi smo mogli podržati smjenu ministra Grubeše. Mogao je doći i drugi ministar iz HDZ-a koji također ne bi to uradio”, naveo je Adil Osmanović, šef Kluba zastupnika u Zastupničkom domu PSBiH.

Pa odlučili i ne pokušati SA DRUGIM MINISTROM. No, nije prvi put da izostaje podrška SDA ovoj akademiji. Obećali su tvrde iz ANU-a , tadašnji predsjedavajući  Vijeća ministara i ministar u Vijeću, oba iz SDA  budžetska izdvajanja ali i pomoć za rješavanje statusa.

“Mi smo otišli sa sastanka vrlo radosni i zadovoljni, a nedugo nakon toga objavljen je budžet u Službenom listu. Vidjeli smo, to nas je šokiralo, da ta institucija Vijeća ministara nije dodijelio državnoj akademiji ni jedne marke ali su zato bogato darivali HAZU”, kaže Duraković.

Bez upisa u registar ANU praktično i ne postoji. Nevidljiva na tenderima, međunarodnim takmičenjima, prijavama i donacijama jer za sve to treba registracijski broj kojeg ANU nema. A ona je i najbolje ogledalo države stoga nije slučajna meta onih koji bi da BiH nema. Jer kako drugčije objasniti pojavu da ministar pravde jedne države, ne samo da negira nego ide u kontru odlukama Ustavnog suda te iste države. Možda na sebi svojstven način želi čestitati 70 rođendan ove najveće naučno-obrazovne institucije u ovoj zemlji. 

Kompletnu emisiju magazina Mreža pogledajte OVDJE.

federalna.ba