Javna rasprava o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine

Javna rasprava o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine
(Izvor: Fena)

U organizaciji Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), danas je održana javna rasprava o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine.

Javna rasprava o Prijedlogu zakona o VSTV-u

Otvarajući javnu raspravu, predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Albin Muslić upoznao je prisutne sa procedurama i fazom u kojoj se Prijedlog zakona nalazi, podsjetivši da je Predstavnički dom PSBiH na 36. hitnoj sjednici, održanoj 22. decembra 2025. godine, usvojio Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH u prvom čitanju i zadužio Ustavnopravnu komisiju da u roku od 30 dana provede javnu raspravu.

Muslić je kazao je da sve kritike i stavove koje su danas iznesene tumači u funkciji poboljšanja predmetnog teksta, jer očito je da postoje određeni sistemski problemi u zakonu, koje će biti potrebno riješiti u amandmanskoj fazi.

Ističe da je ostavljen prostor od nekih desetak dana za sve subjekte, uključujući VSTV i sve one koji su danas bili prisutni da dostave svoje komentare, mišljenje, sugestije, da poslanici ulože amandmane upravo s osnovnom intencijom da se poboljša predmetni zakon kako bi dobili kvalitetno pravosuđe, ali isto tako da se ispune i uslovi na evropskom putu Bosne i Hercegovine.

- Sve ono što radimo danas u okviru državnog parlamenta treba da bude inspirisano sa ova dva krajnja cilja. Da li ćemo to postići, to opet ovisi o parlamentarnoj proceduri. Ja zaista ovu današnju javnu raspravu tumačim u funkciji poboljšanja zakonskog teksta, da sva ona pitanja koja se odnose na etnički uticaj prilikom izbora članova VSTV-a, prilikom imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, integriteta pravosuđa u cjelini, da će sve to navedeno zaista biti u fokusu amandmana poslanika, kako bi dobili zakon koji će odgovoriti na ova krajnja dva cilja. Da li će se to i usvojiti u okviru Predstavničkog doma, jako je teško prejudicirati, s obzirom da znamo da moramo postići opću entitetsku većinu i onda na to sve i dobiti podršku Doma naroda državnog parlamenta, koji sad u svojoj proceduri ima svoj prijedlog zakona - objasnio je Muslić.

Diskusija tokom javne rasprave

Tokom javne rasprave, kojoj su prisustvovali poslanici i delegati PSBiH, predstavnici Vijeća ministara BiH, pravosudnih institucija, stručne i akademske zajednice, te međunarodnih institucija i organizacija civilnog društva, održana je sveobuhvatna diskusija u okviru koje su izneseni različiti stavovi, mišljenja i prijedlozi u vezi sa predloženim zakonskim rješenjem.

Poslanik Branislav Borenović ističe da je opozicija uradila hrabar, odlučan, odgovoran posao.

- Predlažemo evropski zakon nakon što su nas vladajuća koalicija, Ministarstvo pravde, godinama ubjeđivali da će zakon biti sljedeći mjesec, sljedeći ponedjeljak, sljedeći dan, a na kraju se ništa ne desi. Sve što smo danas čuli pokazuje da je zaista se radi o jednom vrlo rigidnom, rigoroznom zakonu. Ja mislim da tako i treba. Nama treba u BiH šok terapija. Najrigorozniji mogući zakon koji postoji u EU i to je neka vrsta i potvrde da smo uradili dobar posao. Mi smo izabrali verziju u kojoj smo stavili odredbe koje otvaraju prostor da pravosuđe bude pročišćeno. Da oni najbolji, najstručniji, najpošteniji i oni koji nisu korumpirani budu na važnim pravosudnim pozicijama - kazao je Borenović.

Ključne odredbe i prijedlozi

Kazao je da zakon ima 243. veoma sadržajna člana, ali da se sa dnašnje javne rasprave može usvojiti da se ograniči mandat predsjedništva sudova i glavnog tužioca na dva i da se omogući da postoji dvostepenost u postupku, nakon što se utvrdi da je nečiji izvještaj o porijeklu imovine negativan, kako bi se mogli žaliti sudija i tužilac.

Borenović dodaje da su sudije i tužioci većinom pošteni, čestiti ljudi koji žele da odgovorno rade svoj posao, ali da je potrebno "očistiti" pravosuđe od onih "kojima smo svjedočili proteklih desetak godina".

- Ja sam uvjeren da je ovo zakonsko rješenje na tragu onoga što je neophodno Bosni i Hercegovini i vidjet ćemo imamo li dovoljno zrelosti da u Parlamentu ovaj prijedlog bude usvojen uz ovih nekoliko stvari koje prihvatamo. Mi moramo poštivati etničku strukturu ove zemlje i otvoriti prostor kroz takvu strukturu da dođu najpošteniji, najstručniji, najodlučniji, oni nekorumpirani koji dolaze iz različitih naroda i iz reda ostalih i iz oba entiteta - dodao je Borenović.

Razlozi za donošenje novog zakona

Govoreći o razlozima za donošenje novog zakona, učesnici skupa istaknuli su potrebu jačanja nezavisnosti, odgovornosti i transparentnosti pravosudnih institucija, kao i usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa evropskim standardima. Posebno su se osvrnuli na pitanja sastava i nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, načina izbora njegovih članova, etničke zastupljenosti, te mehanizmima disciplinske odgovornosti.

Zajednički je ocijenjeno da donošenje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, kao ključnog koraka ka vraćanju povjerenja građana u pravosudni sistem države, predstavlja temelj vladavine prava i stabilnog demokratskog društva.

Zaključci i naredni koraci

Zaključujući javnu raspravu, predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma zahvalio je učesnicima na iznesenim sugestijama i prijedlozima za unaprjeđenje zakonskog teksta, te najavio izradu izvještaja o provedenoj javnoj raspravi, nakon čega će biti nastavljen daljnji zakonodavni postupak u Predstavničkom domu PSBiH.

Sastavni dio i prilog tog izvještaja, kako je rečeno, činit će i dostavljena mišljenja Evropske komisije za demokratiju kroz pravo – Venecijanske komisije, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, kao i relevantnih udruženja sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini.

Fena/federalna.ba

javna rasprava VSTV BiH