Izbor novog visokog predstavnika otvara pitanje buduće uloge OHR-a u BiH

Odluka o izboru novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, koju bi Vijeće za provedbu mira (PIC) trebalo razmatrati na sjednici 3. i 4. juna, dolazi u trenutku pojačanih geopolitičkih previranja, sve izraženijih političkih blokada u zemlji i rasprava o budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR).

Dok se u diplomatskim krugovima špekulira o kandidatima koji bi mogli naslijediti Christiana Schmidta, sagovornici Fene upozoravaju da predstojeći izbor nije samo pitanje personalnog rješenja nego i odluka o budućem odnosu međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini, ulozi bonskih ovlasti, provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma te mogućnosti da zemlja jednog dana preuzme punu odgovornost za vlastitu političku stabilnost bez međunarodnog nadzora.

Iako međunarodni izvori očekuju da proces izbora bude okončan tokom prve polovine juna, nije izvjesno hoće li članice PIC-a uspjeti postići puni konsenzus oko kandidata koji bi preuzeo jednu od najvažnijih međunarodnih funkcija u Bosni i Hercegovini.

Pravni stručnjak Nedim Ademović smatra da je proces imenovanja danas znatno složeniji nego što je bio ranije.

- Mislim da je znatno složenije nego ranije. Prvo, u posljednjih nekoliko godina počelo se dovoditi u pitanje pravo Upravnog odbora PIC-a da imenuje visokog predstavnika. Drugo, geopolitička situacija je mnogo složenija nego ranije. BiH, kao i cijeli zapadni Balkan, postala je predmet napetih odnosa između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, prije svega zbog potencijalnih resursa i velikih infrastrukturnih projekata. Istovremeno su prisutni i ruski interesi, koji se uglavnom artikuliraju preko susjednih država i njihovih lobističkih aktivnosti - ocijenio je Ademović.

Prema njegovim riječima, upravo zbog složenih odnosa između ključnih međunarodnih aktera nije izvjesno hoće li PIC uspjeti postići jedinstven stav.

- Dobro bi bilo da konsenzusa bude, ali nisam siguran da će ga biti. Odnosi između SAD-a i dijela evropskih partnera danas su znatno narušeni, a interesi često suprotstavljeni. Ukoliko se prije sjednice uspiju usaglasiti stavovi kroz diplomatske pregovore, onda je konsenzus moguć - kaže Ademović.

Sličnog je stava i profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elvis Fejzić, koji smatra da se u vezi izbora novog visokog predstavnika prelamaju različiti interesi članica PIC-a i međunarodne zajednice.

- Već dugo se špekulira o potencijalnim kandidatima. Spominju se italijanski i američki diplomata, ali nije isključeno da se pojavi i neko treći. Sve je još u fazi diplomatskih pregovora i usaglašavanja interesa. Države koje imaju važnu ulogu u PIC-u nastoje podržati kandidata koji odgovara njihovim vanjskopolitičkim ciljevima i interesima - rekao je Fejzić.

Međutim, smatra da je mnogo važnije od samog imena budućeg visokog predstavnika pitanje kakvu će politiku međunarodna zajednica voditi prema BiH u narednom periodu.

Prema njegovom mišljenju, zemlja se trenutno nalazi u političkom trenutku u kojem su blokade institucija postale gotovo trajno stanje.

- Bez obzira ko bude izabran, budući visoki predstavnik mora biti svjestan činjenice da su blokade vlasti danas politička realnost BiH. Svako smanjenje uloge međunarodne zajednice i OHR-a u ovakvim okolnostima gotovo sigurno bi zemlju uvelo u još dublje političke blokade - upozorio je Fejzić.

Podsjeća da Dejtonski mirovni sporazum predviđa prisustvo međunarodne zajednice sve do potpune implementacije civilnog aspekta mira.

- Nemamo potpuno funkcionalne institucije, a ni Aneks 7 koji se odnosi na povratak nije u potpunosti proveden ni tri decenije nakon rata. Zbog toga se ne može govoriti o završetku procesa civilne implementacije mira, pa samim tim ni o završetku uloge međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini - smatra Fejzić.

Posebno upozorava da bi slabljenje OHR-a moglo dodatno ojačati političke snage koje se protive jačanju državnih institucija.

- Svako slabljenje nadležnosti međunarodne zajednice značilo bi uvođenje BiH u silaznu političku putanju koja bi dodatno udaljila zemlju od izgradnje funkcionalne države - kazao je.

Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija smatra da je pozitivno što se unutar međunarodne zajednice uopće razgovara o više kandidata i različitih koncepata buduće organizacije međunarodnog prisustva u BiH.

Ona podsjeća da se godinama vodi intenzivna diplomatska borba za redefiniranje dejtonskog sistema i prijevremeno zatvaranje OHR-a.

- OHR je centralna prepreka takvim nastojanjima jer ne djeluje samo unutar Bosne i Hercegovine nego prati i ponašanje Srbije i Hrvatske kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dejton je regionalni mirovni sporazum i upravo zbog toga OHR ima mnogo širu funkciju od pukog posmatranja unutrašnjih političkih prilika u BiH - ističe Džananović Miraščija.

Dodaje da su se posljednjih godina pojavljivali različiti prijedlozi reorganizacije međunarodnog prisustva, uključujući ideje da OHR bude stavljen pod okrilje Evropske unije ili da funkcije visokog predstavnika, specijalnog predstavnika EU i šefa Delegacije EU budu objedinjene u jednoj osobi.

- Takva koncentracija ovlasti ne bi predstavljala napredak. Naprotiv, otvorila bi prostor da pojedine države članice Evropske unije mnogo direktnije utječu na procese u BiH u skladu s vlastitim interesima - upozorava ona.

Za razliku od dijela međunarodnih krugova koji zagovaraju postepeno gašenje OHR-a, Džananović Miraščija smatra da značajan broj država i dalje razumije potrebu očuvanja te institucije.

- Uprkos snažnoj diplomatskoj kampanji koja se godinama vodi protiv OHR-a, mnoge članice međunarodne zajednice i dalje smatraju da treba sačuvati i OHR i bonske ovlasti kao krajnji instrument djelovanja - navodi ona.

Jedna od ključnih rasprava koja prati izbor novog visokog predstavnika odnosi se na mogućnost da njegov mandat bude znatno manje intervencionistički od prethodnih.

Takve procjene dodatno su dobile na značaju nakon poruka iz Washingtona da domaći politički akteri moraju preuzeti veću odgovornost za funkcioniranje države.

Ademović smatra da je moguće da međunarodna zajednica zauzme restriktivniji pristup bez formalnih promjena međunarodnog okvira.

- To bi bila politička, a ne pravna odluka. Bonske ovlasti ne bi bile ukinute jer za to ne postoji međunarodni konsenzus, ali bi način njihovog korištenja mogao biti drugačiji. Takve faze već smo imali u prošlosti - kaže Ademović.

Međutim, i on i ostali sagovornici upozoravaju da bi slabljenje OHR-a moglo imati ozbiljne posljedice.

Džananović Miraščija podsjeća da je dejtonski sistem od samog početka koncipiran tako da sadrži brojne mehanizme blokade.

- Upravo zbog toga OHR je integralni dio tog sistema. Problem nije samo trenutna politička struktura nego sam institucionalni okvir koji omogućava blokade. Dosadašnja politika izbjegavanja korištenja bonskih ovlasti nije dovela do veće odgovornosti domaćih političkih aktera nego je otvorila prostor za normalizaciju antidejtonskog i antiustavnog djelovanja - smatra ona.

Navodi da iskustva posljednjih petnaest godina pokazuju kako politički vakuum nije doveo do jačanja institucija, nego do sistematskog podrivanja vladavine prava.

- Naivno je očekivati da će takve tendencije nestati ukoliko OHR bude slabiji nego danas - poručuje.

Ademović također upozorava da su bonske ovlasti i dalje važan sigurnosni mehanizam.

- Etno-nacionalisti i secesionisti u Bosni i Hercegovini toliko su snažni da bi pojedini među njima bili spremni rizikovati i ozbiljne sigurnosne posljedice radi ostvarenja svojih političkih ciljeva. Trenutno je najveći osigurač protiv toga strah od međunarodne reakcije - smatra Ademović.

Dodaje da u eventualnim kriznim situacijama ključnu ulogu mogu imati jedino Ustavni sud BiH i OHR.

- Ne smijemo zaboraviti da je visoki predstavnik i dalje glavni politički savjetnik međunarodnih vojnih snaga prisutnih u Bosni i Hercegovini - ističe.

Govoreći o mogućnosti zatvaranja OHR-a, Fejzić smatra da bi budući visoki predstavnik mogao biti posljednji samo pod vrlo precizno definiranim uvjetima.

- To je moguće jedino ukoliko tokom njegovog mandata budu provedene ozbiljne ustavne reforme koje bi omogućile funkcionalnije donošenje odluka i uklonile mogućnosti političkih blokada. Najbliže tome bili smo tokom pokušaja ustavnih reformi 2006. godine - kaže Fejzić.

Dok se takve promjene ne dogode, smatra da će međunarodna zajednica ostati neizostavan faktor stabilnosti.

Ademović, s druge strane, vjeruje da će se pitanje budućnosti OHR-a prije svega lomiti na pitanju državne imovine.

- Nema ozbiljnih investicija bez rješavanja državne imovine. Ne postoji investitor koji će ulagati milijarde u projekte čiji je pravni status nejasan. To će biti prvo pitanje kojim će se novi visoki predstavnik morati baviti - smatra Ademović.

On procjenjuje da će i NATO, prije ili kasnije, jasnije definirati svoju ulogu u zaštiti suvereniteta Bosne i Hercegovine, dok će Evropska unija morati mijenjati svoj dosadašnji pristup prema zemlji.

Istovremeno, sagovornici Fene ne vjeruju da proces evropskih integracija trenutno može zamijeniti ulogu OHR-a.

Džananović Miraščija upozorava da je kredibilitet evropske politike proširenja posljednjih godina ozbiljno narušen te da iskustva država regiona pokazuju kako članstvo u EU samo po sebi ne garantira političku stabilnost.

- Evropska unija danas praktično ne može utjecati ni na šta u Bosni i Hercegovini. Dovoljno je pogledati probleme oko Plana rasta ili činjenicu da politički akteri često potpuno ignoriraju poruke iz Brisela - kaže ona.

Sličan stav ima i Ademović, koji smatra da je prvobitna ideja transformacije međunarodnog nadzora iz dejtonske u evropsku fazu zaustavljena prije mnogo godina.

- Proces evropskih integracija danas je ozbiljno kompromitiran i ne može preuzeti ulogu koju trenutno ima OHR - ocjenjuje.

Zbog toga predstojeća sjednica PIC-a, prema ocjenama analitičara, neće predstavljati samo izbor nasljednika Christiana Schmidta nego i svojevrsni test spremnosti međunarodne zajednice da nastavi aktivno djelovati u Bosni i Hercegovini.

Ishod tog procesa mogao bi pokazati da li se zemlja zaista približava kraju ere međunarodnog nadzora ili će geopolitičke okolnosti, neriješeno pitanje državne imovine, institucionalne blokade i izazovi provedbe Dejtonskog sporazuma potvrditi da OHR i dalje ostaje ključni oslonac očuvanja političke stabilnosti i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

Fena/federalna.ba