Iran: Tehnologija prepoznavanja lica za provedbu novog zakona o hidžabu

Iranska vlada planira koristiti tehnologiju prepoznavanja lica u javnom prijevozu kako bi identificirala žene koje se ne pridržavaju strogog novog zakona o nošenju hidžaba, dok režim nastavlja sa svojim sve oštrijim napadima na žensko odijevanje.

Sekretar iranskog Štaba za promovisanje vrline i sprječavanje poroka, Mohammad Saleh Hashemi Golpayegani, objavio je u nedavnom intervjuu da vlada planira koristiti tehnologiju nadzora nad ženama na javnim mjestima nakon novog dekreta koji je potpisao tvrdolinijaški predsjednik zemlje, Ebrahim Raisi, o ograničavanju u ženskom odjevanju. Dekret je potpisan 15. augusta, mjesec dana nakon nacionalnog “Dana hidžaba i čednosti” 12. jula, koji je izazvao proteste širom zemlje žena koje su na društvenim mrežama objavljivale video snimke sebe nepokrivenih glava na ulicama, u autobusima i vozovima. Posljednjih sedmica iranske su vlasti odgovorile nizom hapšenja, pritvaranja i iznuđenih priznanja na televiziji.

"Iranska vlada se dugo bavila idejom korištenja prepoznavanja lica za identifikaciju ljudi koji krše zakon", rekla je Azadeh Akbari, istraživačica na Univerzitetu Twente u Nizozemskoj. "Režim kombinira nasilne 'staromodne' oblike totalitarne kontrole oblikovane u nove tehnologije."

Hidžab, pokrivalo za glavu koje nose muslimanke, postalo je obavezno nakon iranske revolucije 1979. Ipak, tokom desetljeća nakon toga žene su pomaknule granice propisanog pravila odijevanja.

Neke od žena uhapšenih zbog kršenja novog dekreta identificirane su nakon što su na internetu objavljene videosnimke kako ih se maltretira u javnom prevozu jer ne nose hidžab kako treba. Jedna, 28-godišnjakinja, Sepideh Rashno, uhapšena je nakon što je društvenim mrežama kružila snimka na kojoj ju je suputnica grdila zbog "neprikladnog odijevanja", a zatim su je slučajni prolaznici natjerali da izađe iz vozila zbog sopstvene sigurnosti. Prema skupini za ljudska prava Hrana, Rashno je pretučena nakon hapšenja, a zatim je bila prisiljena izviniti se na televiziji putniku koji ju je maltretirao.

Rashno nije prva osoba koja je pretrpjela nasilnu represiju zbog toga što je postala viralna na internetu. Godine 2014. šestero Iranaca – tri muškarca i tri žene – osuđeno je na godinu dana zatvora i 91 udarac bičem nakon što je video na kojem plešu u Teheranu na pjesmu Happy Pharrella Williamsa imao više od 150.000 pregleda.

Od 2015. iranska vlada postupno uvodi biometrijske lične karte, koje uključuju čip koji pohranjuje podatke poput skeniranja šarenice, otisaka prstiju i slika lica. Istraživači su zabrinuti da će se ove informacije sada koristiti s tehnologijom prepoznavanja lica za identifikaciju ljudi koji krše propisani kodeks odijevanja, kako na ulicama tako i u cyber prostoru.

"Veliki dio iranskog stanovništva sada je u ovoj nacionalnoj banci biometrijskih podataka, budući da mnoge javne službe postaju ovisne o biometrijskim ličnim kartama", rekla je Akbari. “Dakle, vlada ima pristup svim licima; znaju odakle ljudi dolaze i lako ih mogu pronaći. Osoba u viralnom videu može se identificirati za nekoliko sekundi.”

Dodala je: “Čineći to, vlada dokazuje nešto: ‘Nemojte misliti da će se mala stvar koja se dogodi negdje u autobusu zaboraviti. Znamo ko ste i pronaći ćemo vas, a onda ćete morati snositi posljedice.’”

"Ebrahim Raisi je pravi ideolog", rekla je Annabelle Sreberny, profesorica emeritus u Centru za iranske studije na Univerzitetu Soas u Londonu. “Postoje strašni ekonomski i ekološki problemi s kojima se Iran suočava. Stopa inflacije sada možda doseže 50%, ali vlada se odlučuje usredotočiti na prava žena.”

Sreberny je dodala: “Mislim da je to sastavni dio neuspješne vlade koja se jednostavno ne bavi ovim ogromnim infrastrukturnim, ekonomskim i ekološkim problemima. A žene se smatraju lakom metom.”

federalna.ba/The Guardian